U Bihaću je danas održana javna diskusija pod nazivom „Pravo na pravdu“ u organizaciji Ureda Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Predstavnici pravosudnih institucija iz Unsko-sanskog kantona, civilnog društva, medija, kao i drugi građani, razgovarali su o temama iz oblasti vladavine prava, uključujući transparentnost rada pravosuđa, procesuiranje korupcije, povjerenje građana, kao i o slučajevima trgovine diplomama i korupcije u obrazovanju.
„Vladavina prava je jedna od ključnih oblasti za napredak države i upravo ona je prvi znak da li je zemlja spremna početi pregovore o priključenju Evropskoj uniji. Kandidatski status koji je dodijeljen Bosni i Hercegovini u decembru prošle godine je bio podstrek i dokaz da Evropska unija zaista vjeruje u evropsku budućnost ove zemlje. Nosioci vodećih pozicija, mediji, aktivisti, svako u svom polju treba preuzeti odgovornost da uradi sve što je potrebno kako bi došli do potrebnog nivoa povjerenja jedni u druge. Mislim da jedni prema drugima možemo najbolje djelovati i kroz to djelovanje sučeliti mišljenja i vidjeti šta možemo uraditi za bržu i efikasniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Mislim da je to zasta fokus ovog vremena i da se opipljivi rezultati u napretku prema Evropskoj uniji mogu mjeriti samo ukoliko imamo kredibilno pravosuđe, kredibilne rezultate, povećan broj pokrenutih istraga, potvrđenih optužnica i najviše osuđujućih presuda sa adekvatnim sankcijama“, istakao je Drino Galičić, pravni savjetnik u Odjelu za vladavinu prava u Evropskoj uniji u Bosni i Hercegovini.
Javna diskusija „Pravo na pravdu u Bihaću“ je bila prilika za konstruktivan i argumentovan razgovor o poziciji u kojoj se trenutno nalaze pravosudne institucije u Unsko-sanskom kantonu. Predstavnici civilnog društva i medija su naglasili važnost objavljivanja informacija javnosti o radu sudova i tužilaštava, i istakli da upravo nedostatak jasnih informacija može otežati pristup pravdi i uticati na povjerenje građana i građanki u pravosudni sistem.
Podaci koje su predstavili moderatori događaja, Damjan Ožegović iz Transparency Internationala i Denis Džidić iz BIRN-a BiH, pokazali su da je značajno povećan broj prijava korupcije u Unsko-sanskom kantonu u 2022. godini u usporedbi s prethodnim godinama, ali i da se broj riješenih prijava također povećao u 2022. godini, što bi moglo ukazivati na veću učinkovitost u borbi protiv korupcije. Ipak, broj neriješenih prijava i dalje je relativno visok, što ukazuje na potrebu za daljnjim radom na ovom području kako bi se osigurala veća učinkovitost i smanjio broj neriješenih slučajeva.
Fadila Amidžić, glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona predstavila je rezultate rada: „Tužilaštvo je u prošloj godini radilo na 259 predmeta korupcije bez obzira na stepen korupcije, riješilo je 158 takvih predmeta od čega 7 visoke korupcije i 8 predmeta organizovanog kriminala, ostali predmeti su predmeti korupcije. Podigli smo 30 optužnica od čega je 26 iz oblasti korupcije, a četiri visoke korupcije koje su ujedno i potvrđene optužnice. Dakle, imali smo najveći broj optužnica na području cijele države što se tiče visoke korupcije. U tom pravcu dodatno smo sebi postavili strateške ciljeve tako da smo planirali povećanje riješenog broja predmeta korupcije za 5% i organiziranog kriminala i u prošloj godini smo ostvarili taj strateški cilj, odnosno ostvarili smo ga i omjeru od 114%, što znači da smo riješili više od prethodne godine, kao i u organiziranom kriminalu 74 na prema 159 predmeta“.
S druge strane, u Unsko-sanskom kantonu došlo do pojačanih napora u borbi protiv korupcije u 2022. godini. Iako je porast broja oslobađajućih presuda zabrinjavajući, stabilan broj osuđujućih presuda ukazuje na dosljednost u sankcioniranju krivičnih djela korupcije.
Vlasti Unsko-sanskog kantona poduzele su korake u borbi protiv korupcije, uključujući provjeru diploma zaposlenih u organima uprave i institucijama koje se financiraju iz budžeta kantona. Ove provjere su uslijedile nakon afere o prodaji i izdavanju nelegalno stečenih diploma u Centru za obrazovanje odraslih Multilingua u Sanskom Mostu i drugih sličnih afera.
„Bosna i Hercegovina je jako nisko kada se govori o situaciji u pravosuđu, a to pokazuje i činjenica da se dio 14 prioriteta upravo fokusira na poboljšanja stanja u pravosuđu, a posebno je značajan u tom kontekstu izmjene zakona o Visokom, sudskom i tužilačkom vijeću i usvajanjem novog zakona. Izmjene zakona se posebno trebaju fokusirati na nekoliko krucijalnih stvari: bolja imenovanja sudija i tužilaca, transparentniji proces, više disciplinskih kazni i više odgovornosti članova VSTV-a i treća stvar i vjerovatno najznačajnija je uvođenje sistema kontrola imovinskih kartona sudija i tužilaca kako bi se utvrdilo da li neki od njih imaju određena sredstva, određene nekretnine ili imanja koja ne mogu opravdati. Upravo su to stvari koje su važne da se adresiraju“, istakao je Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH.
Evropska unija u Bosni i Hercegovini je posvećena podršci unapređenja vladavine prava kao jedne od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu ka članstvu u EU. Nakon javnih debata „Pravo na pravdu“ organizovanih u proteklih nekoliko godina u Sarajevu, Ured EU u BiH u narednom periodu organizuje niz tematskih događaja na temu vladine prava u različitim gradovima u BiH. Nakon Zenice i Bihaća, javne diskusije će biti organizovane u Livnu, Istočnom Sarajevu, Doboju, Trebinju, Mostaru, Bijeljini i Banjoj Luci. Cilj ovih događaja je čuti glasove građana, izazove s kojima se suočavaju, ali i omogućiti diskusiju sa predstavnicima pravosuđa koji će predstaviti i dobre prakse i govoriti o svom radu.
