Višesatni pad društvene mreže Facebook i povezanih usluga došao je u najgorem mogućem trenutku za kompaniju koja se upravo bori s nizom kontroverzi i potencijalno kobnim svjedočenjem bivše radnice pred američkim zakonodavcima.
Sam prekid usluga Facebooka, Instagrama i WhatsAppa nije izravno poguban za kompaniju, koja je i u prošlosti znala iskusiti duže padove. U šest sati, koliko su Facebookove usluge bile nedostupne, kompanija je izgubila samo malo više od tri miliona dolara prihoda od oglašavanja u SAD-u, svojem primarnom tržištu. Kada se tome pribroje globalne brojke, oko 60 miliona dolara prema prošlogodišnjim podacima o dnevnim prihodima, radi se još uvijek o mizernom novčanom iznosu za kompaniju koja godišnje ostvari oko 86 milijardi dolara prihoda.
No vijest o globalnom padu usluge zato je odjeknula na burzama, gdje su investitori već bili oprezni spram dionica kompanije nakon objave intervjua s zviždačicom, bivšom zaposlenicom Frances Haugen, koja je brojne interne dokumente kompanije proslijedila saveznim regulatornim agencijama.
Izgubili milijarde
Dionice kompanije pale su gotovo 5% nakon prekida, a vlasnik Mark Zuckerberg izgubio je time 5,9 milijardi dolara u vrijednosti svojeg udjela i prvi put u dugo vremena ispao s liste pet najbogatijih ljudi na svijetu. Sama kompanija izgubila je više od 40 milijardi dolara u ukupnoj vrijednosti svojih dionica.
Informatički stručnjak Marko Rakar objasnio nam je kako je sam problem bio relativno trivijalan, ali ga je bilo teško riješiti. "Neko je krivo nešto isprogramirao, to je vjerovatno bio jedan redak koji je srušio cijelu kulu od karata", rekao je Rakar i pojasnio da su svi serveri za vrijeme pada usluge zapravo radili normalno, samo što im nitko nije mogao pristupiti.
Doslovno izgubljeni na internetu, nisu više znali kako razgovarati jedni s drugima - gdje je put od kojeg servera do kojeg servera.
Nije prvi put
"Imali su problema i da ljudi koji znaju kako popraviti problem nisu mogli fizički ući u prostor iz kojeg bi to mogli učiniti jer im ključevi više nisu radili", rekao nam je Rakar. Digitalni ključevi kojima bi inženjeri kompanije ulazili u prostorije sa serverima počivali su na pretpostavci da je server uvijek dostupan.
Kompanija je u konačnici uspjela riješiti svoj tehnički problem, za koji je službeno saopćila da je bila riječ o pogrešnoj promjeni postavki za servere. Kompanija nije navela ko je odgovoran za promjenu postavki te je li ona uopće bila planirana, no rekli su da se radilo o greški koja se poput kaskade proširila na sve routere koji povezuju podatkovne centre, zbog čega je pad usluge bio globalan. U svojem službenom objašnjenju Facebook je istaknuo da lični podaci korisnika nisu kompromitirani uslijed pada usluge.
Višesatni pad usluga u ponedjeljak nije bio ni prvi ni najveći u povijesti kompanije. Facebook je 2008. pao na gotovo 24 sata, a tadašnjih 80 miliona korisnika nisu mogli učitati svoje vremenske linije. Dvije godine kasnije, Facebook je ponovno pao, ovaj put na dva sata, no za oporavak bilo je dovoljno ugasiti pa ponovno upaliti sistem.
Posljednji velik pad usluge dogodio se 2019. godine, kada je također promjena postavki na serverima dovela do gašenja te društvene mreže na duže od 14 sati. Za razliku od prvog gašenja usluge, kompanija je tada imala već 2,3 milijarde korisnika mjesečno, pa su i reakcije na pad bile znatno glasnije. Procjenjuje se kako tri primarne usluge kompanije - Facebook, Instagram i WhatsApp - koristi oko 3,5 milijarde ljudi.
Iako nije bio ni prvi ni najduži pad, za mnoge korisnike Facebooka i Instagrama koji žive od svoje prisutnosti na tim društvenim mrežama radilo se o poziv u na buđenje - poslovni model koji ovisi o sistemu i kompaniji izvan njihove kontrole, bez alternative, izrazito je rizičan.
Pritisak na Facebook
Nakon ponovne uspostave usluge, brojni su influenceri, muzičari, umjetnici, komičari i drugi stvaratelji sadržaja počeli pozivati svoje pratitelje na Facebooku i Instagramu da ih prate i na drugim platformama - njihovim stranicama, na Twitteru ili na Patreonu. Taj je trend počeo već prije više mjeseci, no jučer je dobio novi, značajan zamah.
Rakar ipak smatra da do većeg egzodusa s Facebooka neće doći, jer ljudi u pravilu brzo zaboravljaju takve probleme. Zadnjeg problema iz 2019. gotovo se niko više ne sjeća, iako je trajao gotovo tri puta duže od pada u ponedjeljak.
Dodatni pritisak na Facebook došao je jučer u obliku svjedočenja Frances Haugen pred Pododborom za ekonomiju američkog Senata. Radi se o početku procesa koji bi mogao dovesti do dugo najavljivanog razbijanja kompanije na manje dijelove, iako povijesni presedani ukazuju na to da se radi o scenariju koji je malo vjerojatan.
Ista platforma
"Svi su ti pokušaji razbijanja monopolista na manje dijelove u SAD-u propali", rekao nam je Rakar.
Zadnji je takav primjer bio Microsoft, koji se na prijelomu stoljeća našao na udaru regulatora koji su ga proglasili monopolom koji zlorabi svoju poziciju, no kompanija se u konačnici nagodila sa saveznim vlastima i do rastavljanja nikad nije došlo.
Svjestan pritiska koji ide u tom smjeru, Facebook je u posljednjih nekoliko godina uložio znatne napore kako bi se svi njegovi servisi koristili istom tehnologijom. Facebook messenger, Instagram poruke i WhatsApp danas dijele platformu, a Rakar nam kaže kako je jedan od primarnih razloga kako bi kompanija jednog dana pred sudom mogla tvrditi da je tehnologija takva da je kompanije sada nemoguće razdvojiti jedne od drugih. Ironično, upravo je ta povezanost dovela do pada sve tri platforme u ponedjeljak.
