Domaća poljoprivredna prizvodnja trebala bi biti jedna od najvažnijih u ovom trenutku. U vrijeme pandemije koronavirusa, svi svjetski stručnjaci upozorili su, pozvali i molili poljoprivrednike da što više siju, a vlasti da im olakšaju i omoguće da to i sprovedu.
Iako su vlasti ponešto učinile, priroda je ipak uradila svoje. Poplave, posebno u Zeničkod-dobojskom, Srednjo-bosanskom i Tuzlanskom katonu poharale su brojna poljoprivredna imanja i uništile sve usjeve.
Šta su vlasti poduzele? Hoćemo li imati dovoljno domaćih poljoprivrednih proizvoda? Na Raport smo pozvali federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića.
Poplave su poharale brojna poljoprivredna mjesta, uništeni su usjevi... Šta ste učinili konkretno?
Saniranje šteta je prvenstveno zadatak općinskih vlasti, zatim kantona i Federacije BiH. Za uklanjanje posljedica prirodne nesreće svi nivoi vlasti raspolažu namjenskim sredstvima iz posebne naknade za zaštitu od prirodnih nesreća.
Razgovarao sam sa resornim kantonalnim ministrom iz Tuzlanskog kantona, dakle iz kantona koji je najviše pogođen poplavama, i u ovom trenutku još uvijek traje zbrajanje šteta. Šta se tiče Federacije BiH, ukoliko bude takva potreba, mi ćemo se svakako uključiti. Određene mjere provodimo u sklopu naše redovne podrške poljoprivrednicima.
Poučeni ranijim vremenskim nepogodama važećem pravilnikom o proizvodnjama propisali smo proizvođačima iz svih općina u kojima se proglasi stanje prirodne nesreće određene olakšice. Sufinansiramo premiju osiguranja od mogućih šteta u poljoprivrednoj proizvodnji.
Koronakriza šansa je za domaću proizvodnju. Hoćemo li je iskoristiti?
Prvi korak je povećanje obima domaće proizvodnje. To je bio cilj prve interventne mjere koju smo poduzeli, a to je podrška proljetnoj sjetvi na oko 27.000 hektara zemljišta. Ovom mjerom je obuhvaćeno 18.400 poljoprivrednih proizvođača u 70 općina na području Federacije BiH. U ovogodišnjem programu poticaja ukinuli smo sve limite na proizvodnje. Kroz takozvani korona-zakon oslobodili smo namjenska sredstva da ih kantoni mogu koristiti kao podršku poljoprivrednicima.
U toku je provođenje srednjoročnih i dugoročnih mjera. Na moje insistiranje poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija bit će obuhvaćene Garantnim fondom Vlade Federacije, a usvojenim Programom ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020-2021. planira se i osiguranje dodatnih sredstava u Budžetu Federacije BiH, koja bi u slučaju nastanka poremećaja na tržištu poslužila za intervencije na tržištu kroz otkup viškova domaćih poljoprivrednih proizvoda za potrebe Robnih rezervi. U funkciju je stavljena kreditna linija Razvojne banke, a sredstva za kapitalne investicije obezbijeđena su i u Programu poticaja. Mjere koje sad provodimo imaju nešto drugačiji karakter. Njihova glavni cilj je podrška modernizaciji gazdinstava, pomoć u nabavci opreme i mehanizacije, dakle stvaranje uslova da naša poljoprivreda bude efikasnija i konkurentnija.
Hoćemo li imati dovoljno domaćih proizvoda od poljoprivrede? Znate li kakve je trenutno situacija?
U ovom trenutku Bosna i Hercegovina može se osloniti na svoje snage kad je u pitanju nekoliko poljoprivrednih proizvoda prije svega mlijeka i mlječnih proizvoda. Mi smo godinama ulagali u ovaj sektor kao strateški i ta su se ulaganja isplatila. Ove godine Vlada FBiH je povećala naš budžet za preko 18 miliona KM što nam je otvorilo prostor da snažnije podržimo i biljnu proizvodnju. Povećali smo ulaganja u proljetnu sjetvu, a pripremamo i poseban program podrške jesenskoj sjetvi.
Još uvijek ovisimo o uvozu, ali mislim da je jako važno da je pandemija probudila svijest javnosti o tome da trebamo podržavati domaće proizvođače i kupovati domaće proizvode. Džaba nam i najjača poljoprivreda čiji proizvodi neće imati tržište i ako građani u prodavnicama neće birati našu bh. hranu.
Je li moguće uvesti neku mjeru zabrane izvoza određenih proizvoda ili ograničenje uvoza kako bi našim privrednicima bilo lakše?
Teško da možemo povlačiti neke radikalne poteze jer je to nadležnost Vijeća ministara BiH gdje za svaku odluku treba kompromis. No, radimo ono što je realno. Vlada FBiH je inicirala Odluku o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg u procentu od 30 posto radi suzbijanja posljedica pandemije koronavirusa na ekonomiju Bosne i Hercegovine i ona se primjenjuje od 1. juna. Ovo je veliki iskorak kad je u pitanju podrška domaćoj proizvodnji. Vjerujem da je ovo tek početak i da će u narednom periodu Vijeće ministara BiH donositi odluke u cilju zaštite domaće proizvodnje i donositi u narednom periodu.
Posebno sad je važna domaća proizvodnja, međutim sve manje se ljudi bavi tim poslom. Kako ćemo to unaprijediti? Kako, npr. mlade ljude privući da uzgajaju voće i povrće?
Od poljoprivrede se može dobro živjeti i lično poznajem niz proizvođača koji uspješno rade i žive na selu. Međutim, još uvijek rijetko ko se odlučuje na selidbu iz grada u selo. Selidbe idu uglavnom u obrnutom pravcu. Mladim ljudima, ako želimo da ih zadržimo na selu, moramo osigurati puno više od samog posla. Potrebna je kvalitetna infrastruktura, škole, putevi, dobra povezanost sa obližnjim gradovima.
Zato uvijek insistiram na tome da ne svodimo poljoprivredu na poticaje. Ministarstvo provodi niz programa podrške ruralnom razvoju putem projekata IFAD-a, ali i uz pomoć Europske unije i drugih međunarodnih organizacija. Ovi projekti obuhvaćaju izgradnju hladnjača, sušara, skladišnih i prerađivačkih kapaciteta, uz organizirani otkup poljoprivrednih proizvoda, izgradnju vodovoda, lokalnih puteva i druge infrastrukture. Njihov je cilj upravo stvaranje boljih uslova za život na selu, uslova u kojima bi mladi ljudi htjeli ne samo raditi, ali i odgajati svoju djecu i provoditi slobodno vrijeme.
Koliko ste ove godine dali poticaja?
Od početka ove godine do danas Ministarstvo je isplatilo dva kvartala poticaja za proizvođače mlijeka, dakle IV kvartal prošle godine i I ove godine, kao i ostale pristigle zahtjeve. Nije tu bilo nikakvih kašnjenja, čak i uprkos sporijem punjenu federalnog budžeta tokom pandemije. Ukupno smo za redovne poticaje isplatili dosad oko 23 miliona KM.
