Poljska je u četvrtak obećala da će poslati četiri borbena aviona MiG-29 u Ukrajinu. Time je postala prva članicu NATO-a koja je to učinila. To je značajan korak u borbi Kijeva da se odupre ruskoj invaziji.
Predsjednik Poljske Andrzej Duda rekao je da će avioni – od desetak koje je Poljska naslijedila od bivše Demokratske Republike Njemačke – biti predati u narednim danima nakon što budu servisirani.
Poljska donijela odluku
"Kada je riječ o avionima MiG-29, koji još uvijek djeluju u odbrani poljskog zračnog prostora, odluka je donesena na najvišim niovima. Možemo pouzdano reći da šaljemo MiG-ove u Ukrajinu", rekao je Duda.
Varšava je preuzela vodstvo među NATO saveznicima u snabdijevanju Kijeva teškim naoružanjem.
Najava da će Poljska poslati avione sovjetskog dizajna označava prekid u politici savezništva. Mogla bi izvršiti pritisak na druge zemlje članice da učine isto, prenosi CNN.
Druge članice NATO-a oklijevale su ići dalje od odluke ranije ove godine da pošalju tenkove u Kijev.
Govoreći na press konferenciji u Varšavi sa češkim kolegom Petrom Pavelom, poljski predsjednik izrazio je zajedničku podršku dvije zemlje Kijevu.
“Češka i Poljska su zemlje koje su apsolutna avangarda kada je riječ o podršci Ukrajini. Kako na humanitarnom tako i na vojnom nivou”, rekao je Duda.
Poljska je jedna od najglasnijih evropskih nacija u kritici Rusije. Čak i prije invazije na Ukrajinu. Mnogi u poljskim političkim i diplomatskim krugovima još uvijek vide Rusiju u kontekstu Hladnog rata.
Varšava je oduvijek smatrala ruskog predsjednika Vladimira Putina nepovjerljivim. I ekspanziju Rusije smatra kao nešto protiv čega se treba boriti po svaku cijenu.
Jedna je od rijetkih zemalja NATO-a koja prema zakonu mora ispuniti obavezu izdvajanja za odbranu od 2% BDP-a. Aktivna je članica evropske odbrambene zajednice.
Nije neočekivan potez
Iako je slanje MiG-ova raskid sa dosadašnjom politikom saveza, to nije neočekivani potez. U potpunosti je u skladu s članstvom Poljske u NATO-u.
To bi moglo promijeniti dinamiku unutar saveza, djelujući kao katalizator za više zemalja da to učine, ili uznemiriti zemlje koje se protive većem uključivanju NATO-a u sukob, poput Mađarske.
Najveće pitanje bit će hoće li to izvršiti pritisak na Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, koje će onda učiniti isto na Njemačku.
U konačnici, stvaranje ovog pritiska na druge saveznike vjerovatno je bila namjera Poljske. Potez da pošalje mlažnjake mogao bi biti pritisak na druge NATO saveznike da učine isto.
Osim tenkova, Ukrajina se također zalagala da SAD osigura borbene avione. Tvrdila je da su joj potrebni za odbranu od ruskih raketa i napada dronovima.
No, američki i saveznički zvaničnici su taj pritisak dočekali sa skepsom. Tvrde da bi mlaznjaci bili nepraktični jer zahtijevaju značajnu obuku.
Pored toga, Rusija ima opsežne protuzračne sisteme koji bi ih lako mogli oboriti.
Njemačka je u potpunosti isključila isporuke borbenih aviona. Zvaničnici britanske vlade ponovili su isto mišljenje. Rekli su da vjeruju da nije praktično slati avione u Ukrajinu.
