Narodna biblioteka Mostar pokrenula je kampanju „Mostar ponovo čita“. Tim povodom, donosimo kraći intervju s direktorom ove ustanove Omerom Mičijevićem.
Za početak, kažite nam kako je kampanja zamišljena.
U cilju afirmacije i razvijanja čitalačkih navika kao i ukazivanja na dobrobiti čitanja JU Narodna biblioteka Mostar je pokrenula kampanju „MOSTAR PONOVO ČITA“. Sadržajno, kampanja će biti raznovrsna (poetske večeri, radionice, debate, promocije domaćih autora, predavanja…), a posebno želim istaći aktivnost “BESPLATNO ČLANSTVO“ kojom ćemo, u saradnji sa poslovnim subjektima, kulturnim i obrazovnim ustanovama, nevladinim organizacijama, gradskom upravom Grada Mostara i Ministarstvom obrazovanja HNK-a obezbijediti sredstva za besplatno članstvo korisnicima Biblioteke slabijeg imovnog stanja (učenici, studenti, djeca bez roditeljskog staranja, osobe sa posebnim potrebama,korisnici socijalne pomoći, korisnici domova za stara i iznemogla lica…)!
Koliko inače danas čitamo? Čini se da je digitalna tehnologija potisnula dobre navike čitanja knjiga. Pri tome mislim na fizičko čitanje, držeći knjigu u ruci.
Koliko se danas čita u Mostaru ne može se sa sigurnošću ustanoviti, jer ne postoji uvezan sistem podataka između javnih, univerzitetskih, specijalističkih biblioteka koje egzistirju na području Mostara. Smatram da se nedovoljno čita, ali isto tako mislim da se čita više nego što je percepcija u javnosti! Digitalizacija je trenutno donekle potisnula tradicionalni način čitanja, ali knjiga i dalje ostaje najrelevantniji izvor informacija čega sve više korisnici počinju biti svjesni i polahko se vraćaju knjizi i biblioteci kao mjestu gdje treba fizički doći! Naravno, potrebno je naći balans između tradicionalnog i savremenog pristupa knjizi i potrebama nove vrste čitalaca.
Vi ste nedavno imenovani direktorom Narodne biblioteke Mostar. Kolika je to odgovornost?
Biti na čelu ustanove sa bogatom tradicijom u gradu kulture, nauke i umjetnosti kao što je Mostar predstavlja čast, ali i odgovornost posebno kada nasljeđujete dugogodišnjeg direktora Biblioteke gdina Rasima Prgudu koji je na izuzetno uspješan način rukovodio ustanovom.
U posljednje vrijeme primjetne su pojačane aktivnosti u biblioteci. Podsjetite na neke?
Mjesec februar je bio posvećen značaju maternjeg jeziku pa smo, povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika (21.februar), pripremili izložbu pod nazivom „BOSANSKI JEZIK- MOJ SVIJET I MOJA SVIJEST“ koja je trajala 15 dana i koju je posjetilo 380 učenika osnovnih i srednjih škola kao i 46 profesora. Koristim ovu priliku da se zahvalim upravama osnovnih i srednjih škola na izuzetnoj saradnji. Također, istim povodom je, u saradnji sa Pedagoškim zavodom Mostar organizovan poetski recital učenika osnovnih škola o maternjem jeziku i nagrađeni najbolji radovi. Želim istaknuti i dvije izuzetno posjećene promocije knjiga:“ Genocidna namjera Bratunac 1992.“; autora Ramiza Salkića i „Čekam Osmanovu priču“; prvu zbirku poezije autorice Aide Džiho-Šator kao i predpromociju Fotomonografije Radio Mostar 1969-2019.; autora Sanela Kajana.
Narodna biblioteka Mostar je važno kulturno uporište, mjesto književnih večeri, izložbi radova naših i inostranih umjetnika, predavanja… Koje su aktivnosti planirane za naredni period, sem navedene kampanje?
Želim istaknuti da je završen časopis Librum koji će iz štampe izaći do kraja aprila, a u mjesecu maju će biti organizovana prva stručna konferencija školskih bibliotekara. Kao suorganizatori Mostarskog ljeta pripremili smo bogat kulturni program o čemu ćete biti blagovremeno obaviješteni! Posebno želim istaknuti da ćemo organizovati i aktivnost po nazivom „PET DANA BEZ EKRANA“ u saradnji sa obrazovnim ustanovama sa ciljem da učenici što manje vremena provode na društvenim mrežama! Ukoliko uspijemo stvoriti tehničke pretpostavke uradit ćemo digitalizaciju Zavičajne zbirke u cilju da bude dostupna širem auditoriju!
