Željko Obradović, član državne komisije za granicu BiH govorio je za Raport o pitanju granice Bosne i Hercegovine sa Republikom Srbijom, nakon što je Vijeće ministara BiH zatražilo da se obnovi kontakt s partnerima iz Republike Srbije i nastavi saradnja na izradi upotpunjenog prijedloga ugovora o državnoj granici između BiH i Srbije.
Obradović, koji je i predsjedavajući Komisije, ističe da se, što se tiče aktivnosti na rješavanju pitanja granice sa Srbijom, ništa značajno nije promijenilo u posljednjih 10 godina.
"Jedino što smo napravili jest da smo potpisali protokol o prometnoj pošti između BiH i Srbije i Crne Gore. Što se tiče same granice nema nekih promjena, kolege iz Beograda su dale prijedlog razgraničenja da se izvrše izmjene prije potpisivanja ugovora o granici na području HE "Zvornik", HE "Bajna bašta", područje prolaska luke Beograd-Bar i na jednom području između općina Rudo i Priboj", navodi.
Dodaje da je to nekih 40-ak kilometara kvadratnih i da je Vijeće ministara 2004. godine donijelo odluku da se prvo treba potpisati ugovor o granici, a onda kasnije da se ide u određene korekcije.
"Ove su bile poprilično zahtjevne", kaže za Raport Obradović.
Dodaje da se u zadnje vrijeme, tačnije ove godine, nešto konačno pokreće.
"Predsjedništvo BiH je tražilo od nas informaciju o stanju razgraničenja između BiH i Srbije gdje smo napravili cjelovitu informaciju sa našim prethodnicima. Uputili smo kolegama u Srbiji pismo namjere da mi ponovo izražavamo želju i da smo spremni za nastavak razgovora oko prekograničenja između BiH i Srbije. Pismo je otišlo, sad čekamo odgovor iz Srbije", kaže nam.
Naglašava da je granica identificirana na karti na 1:25000 i kolege iz Srbije su se složile da je to ta granica koja je bila na Dan međunarodnih snaga BiH.
"To je zapisničnki konstatirano da je granica identificirana, međutim, kolege iz Srbije nisu htjeli potpisati mape/karte i da se istovremeno vrši korekcija granične crte na ove četiri navedene lokacije. Tu su svi razgovori stali. Njihovi zahtjevi za korekcijom su nadilazili naše vlasti i mi smo taj prijedlog poslali na Vijeće ministara. Oni su svoje stajalište iznijeli 2004. godine, tj. da prvo treba identificirati granice, potpisati ugovor, a kasnije razgovarati o određenim korekcijama", ističe Obradović.
Dodaje da je bilo kasnije nekih pokušaja, ali da nije došlo do određenih pomaka u razgovorima.
Mi kao Komisija smo istakli da pitanje razgraničenja bude jedan od prioriteta u vanjskoj politici - i BiH i Srbije - kako bi se približilo rješenje oko rješavanja granične crte između BiH i Srbije.
Ističe da on lično misli da postoji rješenje jer se, kako kaže, radi o gospodarskim subjektima.
"Moje lično mišljenje je, a na osnovu iskustva na radu u granici, da pitanje i jedne i druge hidrocentrale, kao i željezničke pruge se može riješiti bilateralnim ugovorom između vlada država o održavanju tih objekata. Imamo i evropska i svjetska iskustva na razgraničenju i može se uvijek nači način za održavanje i pristup tim objektima. Tu granica ne mora biti prepreka", kaže.
Što se tiče granice sa Hrvatskom, navodi da tu od 2005. godine nisu napravljeni nikakvi pomaci.
"Ugovori o granici između BiH i Hrvatske su potpisani i sve je bilo spremno za ratifikaciju tog ugovora - otišao je prema nadležnim tijelima i jedne i druge države. Međutim Hrvatska je 2005. godine poslala zahtjev za ponovnu analizu razgraničenja na moru i tu je došlo do zastoja ratifikacija ugovora o granici između BiH i Hrvatske.
Trenutno nemamo nekih drugih problema graničnih sa Hrvatskom, osim pitanja ratifikacije ugovora koji se nalazi na parlamentima i jedne i druge države.
Kad je u pitanju Crna Gora, tu sve ide kako treba.
"Sa Crnom Gorom je potpisan i ratificiran ugovor, trenutno s njima radimo, održavamo sastanke, o obilježavanju granice između BiH i Crne Gore", kaže Obradović u razgovoru za Raport.
Mandat trenutnog sastava Komisije za granicu BiH završava u oktobru ove godine, te je na potezu Vijeće ministara da se imenuje nova komisija. Sadašnji članovi su Nikolina Hajder, Zijad Džananović, i Željko Obradović, koji je trenutno predsjedavajući Komisije.
