Ekološki protesti u Srbiji protiv međunarodne korporacije Rio Tinto i planiranog rudarenja litija dobivaju sve veći zamah, organizatori su za sljedeći vikend najavili mirne skupove i blokade cesta u najmanje 30 gradova, a istraživanja pokazuju da ih podupire i oko 14 posto pristaša vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).
Nakon što su prošle subote hiljade ljudi na sat vremena blokirale saobraćajnice u više gradova i blokirale autocestu Niš-Beograd-Zagreb, predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je da su protesti kršenje zakona i udar na ustavne slobode i slobodu kretanja, a premijerka Ana Brnabić i ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin nazvali su ih "fašizmom".
Napetosti i incidente na rubu ozbiljnijih sukoba potaknule su grupe maskiranih mladića napadajući demonstrante, u Šapcu je na njih krenuo bager kojim je upravljao pristalica SNS-a, što je završilo tučnjavom u koju su se umiješali maskirani mladići s letvama i gumenim čekićima. Vlast je stala u njihovu obranu nazivajući to pobunom ljudi kojima je onemogućena sloboda kretanja.
Suočen s većim valom nezadovoljstva srbijanski predsjednik u srijedu navečer u obraćanju javnosti poručio je da "Srbija nikada neće biti u bilo kakvom građanskom ratu" i najavio da policija na predstojećem prosvjedu neće intervenirati osim ako budu "ugroženi ljudski životi, imovina i institucije".
"Ne pada mi na pamet da slušam ulicu i da služim ulici", rekao je Vučić i ustvrdio da je Rio Tinto "dovela prethodna vlast" te da je u Memorandumu o razumijevanju, koji je potpisala vlada Ane Brnabić 2017., navedena spremnost obje strane da u projektu istraživanja litija sarađuju "bez bilo kakve pravne obveze i odgovornosti bilo koje strane". On je poručio da je litij "važan za Srbiju" i naglasio da će "prvi biti protiv projekta" ako ne bude zadovoljan studijom o izvedivosti eksploatacije litija.
Istraživanja javnog mišljenja koja je u posljednja četiri mjeseca proveo neovisni Istraživačko-izdavački centar Demostat pokazuju da je "politička boja ekoloških prosvjeda vidljiva na osnovu toga što ih podržava 14 posto pristaša Srpske napredne stranke i sličnih".
Na drugoj strani je 68 posto pristaša oporbene koalicije oko Stranke slobode i pravde i drugih, među kojima je 65 posto pristalica zeleno-lijeve koalicije.
Sociolog i istraživač Demostata Srećko Mihailović izjavio je u četvrtak za beogradski sedmičnik Vreme kako "punu pažnju treba obratiti na politički potencijal podrške ekološkim prosvjedima" jer činjenica da ih "podržavaju dvije petine Beograđana i nešto više od trećine građana Srbije, kao i svaki sedmi pristaša vladajućih stranaka, nije zanemariva".
Da protesti, po ocjeni Demostata, imaju sve vidljiviju "političku boju", potvrđuju i sve glasniji zahtjevi iz korpusa konzervativnih i nacionalno orijentiranih stranaka, pokreta i koalicija da se odustane od projekta eksploatiranja i prerade rude litija.
Zahtjevima za obustavu projekta pridružili su se pokret Dveri Boška Obradovića, koalicija NADA u kojoj su Demokratska stranka Srbije, Pokret obnove kraljevine Jugoslavije i još dvadesetak organizacija koje ukazuju na moguće pogubne posljedice projekta rudarenja i proizvodnje litija po prirodu i sustavno uništavanje okoliša na području Jadra kod Loznice i Valjeva, te u još nekim krajevima zapadne i središnje Srbije.
Proteste je pokrenuo pokret Ekološki ustanak koji okuplja desetak nevladinih udruga i organizacija, a vladajuće stranke optužuju ih za političke ambicije i pokušaj svrgavanja s vlasti Aleksandra Vučića.