Isporuka prirodnog plina za Sarajevski kanton odvija se normalno..., plina za krajnje potrošače ima dovoljno..., građani neće ostati bez prirodnog plina i grijanja... naslovi su to koji proteklih dana i sedmica privlače pozornost javnosti u BiH, piše Večernji list BiH.
Uzbuna među stanovništvom
Donedavno jedan od najjeftinijih energenata, kojim su prošlog i pretprošlog ljeta mnogi u BiH zamijenili neke druge načine grijanja kućanstva, dramatično je poskupio u svijetu i sve je izvjesnije da slijedi globalna energetska kriza. -
Astronomski rast cijena prirodnoga plina. Vrtoglavi troškovi ugljena. Predviđanje cijene nafte od 100 dolara po barelu. Globalna energetska kriza prouzročena vremenskim prilikama i ponovnim porastom potražnje postaje sve teža, što izaziva uzbunu uoči zime, kada je potrebno više energije za osvjetljavanje i grijanje domova. Nacionalne vlade diljem svijeta pokušavaju ograničiti utjecaj cijena na potrošače, ali priznaju da možda neće moći spriječiti visoke račune - objavljeno je na CNN-u.
BiH, naravno, na globalna kretanja uopće ne može utjecati, a osim smirujućih poruka onih koji opskrbljuju plinom, teško je nešto veće napraviti. Kako se to nije očekivalo, potvrđuju i iz Europske unije, sektora za energetiku. Prirodni plin u Europi sada je 230 dolara po barelu, izraženo u naftnom ekvivalentu, što je porast od 130 posto od početka septembra i skuplji je osam puta u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iz jednog kućanstva u Hercegovini, gdje su i grijanje, ali i kuhanje prebacili na plin ljetos, priznaju nam kako su šokirani.
- Sklopili smo ugovor s jednom tvrtkom koja opskrbljuje plinom i na početku smo bili pozitivno iznenađeni svim uvjetima koje smo dobili. Pisalo je koliko će se nama isporučivati plina, a cijenu smo ostavili prema potrebama tržišta, računajući kako se stanje s pandemijom smiruje, pa i da bi se cjenovna situacija mogla stabilizirati, odnosno da bi plin mogao pojeftiniti. Sada, kada razgovaramo s tom tvrtkom, pravdaju se kako nisu znali da će se ovo dogoditi. Lično, pitam se hoće li oni imati dovoljno plina i strahujem što će se na zimu događati jer, ako budu neke jače hladnoće, a oni nam zbog silnih potresa ne budu mogli isporučiti dovoljno energenta, bit ćemo u ozbiljnim problemima. Još trebamo razmišljati hoćemo li se smrzavati ove zime - pričaju nam.
Cijena je već porasla Iako su početkom septembra vlasti ohrabrivale građane da cijena plina neće rasti, očito se na svjetskom tržištu sve brzo odigralo, tako da su svi ostali pomalo zatečeni. Cijena plina, kako su priopćili iz BH-Gasa, za industriju je već povećana za više od 30 posto, a dodatno će rasti i više od 50 posto početkom 2022. Povećanje cijene za građane trebalo bi iznositi između 25 i 40 posto. I niko više ne dvoji da će se to dogoditi. Već sada neke tvrtke plin prodaju ispod cijene i morat će se prilagoditi situaciji na tržištu ako žele opstati, a fleksibilne nabave, kao prije preko Ukrajine, dok je bila manja potražnja u svijetu, izgleda da su stvar prošlosti.
- Trenutačni skok cijena energenata u Europi uistinu je jedinstven. Nikad do sada cijene energenata nisu tako brzo rasle. A tek smo ušli u jesen, temperature su i dalje blage u odnosu na ono što se očekuje u zimskom razdoblju - kazali su ove sedmice svojim klijentima energetski analitičari u banci Société Générale. Poskupljenja su neizbježna, ali teško je prognozirati u kojem smjeru će ova kriza ići. Ako se obistine riječi Alekseja Millera, predsjednika uprave ruskog plinskoga koncerna Gazprom, Europu očekuje teško iduće razdoblje.
O BiH u kontekstu teškog idućeg razdoblja deplasirano je i govoriti jer je svako razdoblje za ovu zemlju teško, samo je pitanje u kojem će se omjeru neka kriza odraziti na ovdašnje stanovništvo. Ova sad, kojoj se ne nazire kraj, izgleda gore nego ijedna ranije jer je kombinacija svega i svačega, od zdravstva do ekonomije.
