Dva dana nakon posjete hrvatski premijer Andrej Plenković je prve dojmove o Bosni i Hercegovini prenio kolegama na Vijeću Europske unije. O stanju u ovoj zemlji opterećenom dvjema krizama, povlačenjem srpskih predstavnika iz državnih institucija i pokušajem prijenosa nadležnosti s BiH na entitete je izvijestio i predsjednika Vijeća EU Charlesa Michela i ostale kolege na vrhu unije. Zatražio je da na sljedećoj sjednici stanje u Bosni i Hercegovini bude posebna tema.
Njegovi su dojmovi o posjeti Bosni i Hercegovini općenito dobri, a posebno je ohrabren nakon susreta s predstavnicima vjerskih zajednica koje također vidi dijelom rješenja problema u zemlji nakon posljednjih napetosti koje u svijet šalju sliku o BiH kao zemlji pred kojom je eskalacija i mogući konflikti. On vjeruje kako će se nastaviti razgovori o izbornoj reformi te da će se predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije nastaviti angažirati.
U intervju za Večernji list Plenković je sumirao dojmove nakon posjete u BiH i po čemu se ona razlikuje od posjete 2016. godine.
"Zadovoljan sam posjetom Bosni i Hercegovini i sadržajnim razgovorima s predsjedavajućim Vijećem ministara, predsjedateljima i zamjenicima Doma naroda i Zastupničkog doma, predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH te s vjerskim vođama. Poslali smo jasnu poruku uvažavanja BiH i njenih institucija, kao naše prijateljske i susjedne države, s kojom želimo rješavati otvorena pitanja, jačati gospodarsku suradnju i pomoći joj na europskom putu. Unatoč pandemiji, trgovinska razmjena premašit će 2 milijarde eura, a uspješni projekti izgradnje mostova Svilaj i Gradiška, a vjerujemo uskoro i kod Brčkog, povezuju naše dvije zemlje. Stoga smo dogovorili i održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH u Zagrebu iduće godine, kao i održavanje velikog gospodarskog foruma kako bismo podigli gospodarsku suradnju i ulaganja na znatno višu razinu. Hrvatska i Bosna i Hercegovina upućene su jedna na drugu, i tako će biti i u budućnosti. Nakon svih vođenih razgovora, moj dojam je da se osjeća napetost, koja je po mom dubokom uvjerenju rješiva uz volju političkih aktera", kazao je Plenković.
Također, osvrnuo se i na kritike Zorana Milanovića o "propustima" Vlade RS u postupku donošenja Zaključaka Vijeća EU-a.
"Radi se o zlonamjernim i po hrvatske interese štetnim insinuacijama Milanovića da je Hrvatska podržala tekst koji navodno ne jamči prava Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnom narodu. Upravo suprotno. Na inicijativu Hrvatske, u tekstu zaključka se izričito navodi Daytonski sporazum, koji počiva na načelu tri konstitutivna naroda, a uvrštena je i provedba ograničene ustavne reforme te izborne reforme s ciljem uklanjanja svih oblika diskriminacije i nejednakosti.
Mislim da takvim izjavama Milanović šteti ponajprije Hrvatima u BiH i oslabljuje pregovaračku poziciju političkim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH. Velika je i primjetna razlika u pristupu kojeg zauzima Vlada i u odgovornosti prema zemlji. Za razliku od Milanovića, nastojimo voditi mudru i razboritu politiku koja će pomoći Hrvatima u BiH u ovim zahtjevnim okolnostima. U slučaju blokade, zaključci bi se mogli objaviti u formi zaključka predsjedavajućeg Vijeća, koji bi onda sadržajem mogli biti drugačiji i nepovoljniji od usvojenih. Uostalom, Milanović nije blokirao zaključak pri zajedničkoj izjavi na sastanku na vrhu NATO-a (nema spomena konstitutivnosti), niti bi blokiranje zaključaka ičemu pridonijelo, čega je on tada bio očito svjestan", kazao je Plenković.
Potom su ga pitali o krizi u našoj zemlji. Posljednju krizu nakon odluka vlasti RS-a različito se doživljava u BiH, od toga da to Banja Luka radi s ciljem secesionizma, a oni pak tvrde s ciljem obrane Daytona. Šta on misli o tome te šta on zagovara.
"Hrvatska je odlučno protiv separatizma u BiH, ali i protiv svakog unitarizma, odnosno centralizma. Daytonski sporazum, makar je daleko od savršenog, svojim temeljnim odredbama onemogućava te dvije, međusobno oprečne tendencije. Naš stav je inzistiranje na ustavnim stupovima na kojima počiva BiH, a to je poštivanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i ostalih. Moramo biti jasni u tumačenju sadržaja Daytona i ocjenjivanju rasprava o njemu", kazao je Plenković.
Ljudi u našoj zemlji strahuju od raznih vrsta prijetnji i poruka ponajprije političara poput naoružavanja ljudi, podjeli na patriote i neprijatelje, agresore, zazivanja strane intervencije. Nalazi li se BiH pred eskalacijom, sukobom, ratom?
"Došao sam u BiH s tri jasne poruke. Prva je poruka prijateljstva, partnerstva, suradnje i podrške BiH. Snažnijeg i većeg prijatelja, odvjetnika, zagovaratelja na razini Europske unije BiH od Hrvatske - nema. Druga je poruka političkim i društvenim akterima: Smirimo tenzije i napetosti. Treća poruka je istinska želja da se učine potrebni ustupci i iskoraci oko Izbornog zakona kako bi cijela zemlja mogla biti funkcionalna i ići naprijed, što će značajno relaksirati političke napetosti, našu bilateralnu suradnju te ubrzati europski put BiH. Vodio sam sadržajne razgovore s vjerskim vođama reis-ul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem, mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom i Vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem. Oni su iz svoje perspektive iznijeli viđenje aktualne situacije i poslali jasnu poruku zalaganja za mir, stabilnost, sigurnost BiH i potrebu što skorijeg dogovora o promjenama kako bi se sva tri naroda i svi građani u Bosni i Hercegovini osjećali dobro. Umjesto puta zaoštravanja, preglasavanja, separatizma ili unitarizma, mi ćemo se nastaviti zalagati za konstruktivno rješenje na korist čitave BiH i za uređenje odnosa u kojima će svima biti zajamčena jednaka prava. To će omogućiti i funkcionalni rad institucija te provedbu gospodarskih i socijalnih reformi za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU, te ujedno i poboljšanje života svih građana u BiH. Ne želimo da BiH bude u posljednjem vagonu u vlaku zemalja jugoistoka Europe na putu prema EU. Jedino euroatlantski put vodi BiH do trajne stabilnosti i sigurnosti", istaknuo je on.
Pitali su ga šta očekuje od izborne reforme.
"Izaslanici SAD-a i EU-a nisu tu da postignu cijeli dogovor, nego da daju doprinos i pomognu razgovorima koji se vode među političarima u BiH. Ima još vremena za dogovor, siguran sam da su i predstavnici SAD-a i EU-a zainteresirani da do dogovora dođe. Nastavit ćemo poticati na ostvarivanje političkog konsenzusa koji bi u budućnosti omogućio kvalitetno funkcioniranje Bosne i Hercegovine i kvalitetan izborni proces. Moj posjet BiH tempiran je ususret nastavku razgovora kako bih poslao poruku svima u BiH da je Hrvatska prijatelj BiH i da želimo pomoći u donošenju dobrog, pravičnog i korisnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu, u kojem će Hrvati biti jednakopravni konstitutivni narod", naveo je on.
Posljednje pitanje njihovo je glasilo: "U BiH ste razgovarali i o Schengenu. Znači li njegovo zaživljavanje da će Hrvati s dvije strane granice biti još snažnije podijeljeni?"
"Moj stav je jasan i još jednom sam ga ponovio u Sarajevu i Mostaru: Hrvatska neće podizati žicu i zidove na granici s BiH. Ta granica nas spaja i tako će ostati i nakon ulaska Hrvatske u Schengen. Ali zato je izrazito važna saradnja naših policija i svih nadležnih službi kako bismo spriječili nezakonite migracije. Ulazak u Schengen nije samo privilegija i ogromna pogodnost, nego i velika obveza za Hrvatsku. Naša državna granica s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postat će vanjska granica Schengena, njegova prva crta. Zbog toga će učinkovit, odgovoran i temeljit nadzor te granice biti stalna zadaća hrvatske granične policije. Dogovorili smo u Sarajevu nastavak razgovora o mogućoj promjeni kategorija pojedinih graničnih prijelaza i olakšavanju prometa ljudi i ruba, u skladu s EU propisima", naveo je Plenković.
