Aneks 4 Dejtonskog sporazuma utvrđuje legitimnu zastupljenost tri konstitutivna naroda u institucijama Bosne i Hercegovine, što je bilo ključno za njegovo uspješno zaključivanje i ozbiljna je greška previđati i namjerno ignorirati taj ključni dio dogovora, izjavio je hravatski premijer Andrej Plenković.
Na virtuelnoj konferenciji, koju su organizirale Hrvatska akademija nauka i umjetnosti i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova, povodom 25. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Plenković je upozorio da se danas, nudi “lažna dilema” između BiH zasnovane na tom sporazumu i BiH “svih građana, iznad etničkih granica”.
Dejtonski sporazum više je od mirovnog sporazuma, rekao je Plenković, uz objašnjenje da je sporazumom označen kraj sukoba u BiH, ali njim su postavljeni preduslovi na kojima tri konstitutivna naroda mogu zajedno izgraditi suverenu i demokratsku državu.
“Princip jednakosti tri naroda i princip jednakosti građana nisu suprotni jedan drugom”, rekao je on i dodao da insistiranje na ravnopravosti nije “nazadni nacionalizam”, nego “poštovanje ustava”, rekao je hrvatski premijer.
Plenković je dodao da ništa ne može opravdati praksu viđenu već tri puta, na izborima 2006, 2010. i 2018., da se preglasavanjem eliminiše politička predstavljenost Hrvata u BiH i upozorio da to ne pomaže koheziji države i normalnom funkcioniranju njenih institucija.
Premijer je rekao i da danas postoji konsenzus da je Dejtonski sporazum dovršio rat u BiH, ali da se mišljenja razilaze oko njegove uspješnosti u ostvarivanju funkcionalne BiH.
Naglasio je da je izmjena sporazuma “otvorena za raspravu”, ali i da “sve promjene moraju doći iznutra, od građana BiH, političkih stranaka i institucija”.
Dodao je da ova konferencija stiže u pravo vrijeme, jer se Bosna i Hercegovina nalazi na raskršću.
Rekao je i da 1.000 kilometara duga granica sa BiH nije jedino što povezuje dvije zemlje, već da Hrvatska želi usku saradnju sa BiH na brojnim projektima.
