Toplinski val pogađa Evropu. Bukte požari, koji odnose ljudske žrtve i nanose veliku materijalnu štetu. Nisu pošteđene ni BiH, Hrvatska i Srbija. Meteorolozi imaju loše vijesti – tek je počelo.
Čitluk, Čapljina, Blidinje, Posušje, Konjic to su, za sada, najveća požarišta u BiH i na svu sreću bez ljudskih žrtava. No, visoke temperature praćene jakim vjetrom i nepristupačan teren ne ulijevaju puno nade. Gori i u susjednoj Hrvatskoj gdje je na području Zatona i Rasline kod Šibenika izgorjelo čak 40 kuća, nekoliko vozila i brodica, dok se štete na poljoprivrednim kulturama i prirodnom bogatstvu još zbrajaju. Turistička sezona je u punom jeku, a osvježenje se traži na svakom koraku ili u gradskoj fontani ili u rijeci ili na bazenima, piše DW.
"Imamo 74 posto više opožarenog raslinja nego lani. Moramo postati svjesni da se klima u Evropi i svijetu mijenja te klimatske promjene idu brže nego što smo očekivali. Svake godine su temperature sve veće i sušna razdoblja sve duža", rekao je za medije potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
S druge strane, Vijeće ministara BiH u gašenju požara traži pomoć od Hrvatske, protupožarnih aviona-kanadera s posadom, jer helikopteri Oružanih snaga BiH nisu dovoljni kako bi se ugasila požarišta. Hrvatska je već prije dva dana slala kanader u pomoć susjednoj Sloveniji pri gašenju požara u blizini Nove Gorice. Kritičari pak govore da se pitanje nepostojanja kanadera u BiH uvijek aktualizira tek u vrijeme "sezone požara", a obećanja o njihovoj nabavci i dalje ostaju - obećanja.
"Tek početak"
No, divljanje rekordnih temperatura, kako ocjenjuju stručnjaci, tek počinje.
“Postoji zabrinutost da bi ova vrućina mogla postati dugotrajan toplinski val (20 ili više dana) za mnoge lokacije od Portugala do središnje Francuske i unutarnje jugoistočne Evrope jer bi mogla potrajati do kraja jula i nastaviti se u augustu”, rekao je meteorolog AccuWeathera Tyler Roys čiju su dramatičnu izjavu kako se radi o jednom od najsnažnijih toplotnih valova u Evropi u posljednjih 200 godina, prenijeli evropski mediji.
Guardian piše kako bi ekstremne temperature mogle prouzročiti smrt stotina ljudi širom jugozapadne Evrope.
Za meteorologa Scotta Duncana nema dvojbe da će biti oboreni temperaturni rekordi. “Nije pitanje hoće li rekordi biti srušeni, već za koliko. Ovo je tek početak”, objavio je on na Facebooku.
U Srbiji slično kao 1998.
Na sreću, iz Srbije nema vijesti o požarima, no meteorolozi za sljedeće dane upozoravaju na temperature i do 40 °C.
"Od srijede do petka, 20. do 22. jula 2022., na području Srbije vrlo toplo s maksimalnim temperaturama od 34 do 37 °C, a za vikend i početkom sljedeće sedmice još toplije s temperaturama od 37 do 40 °C.", upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda susjedne Srbije.
Međutim, ovo nisu i rekordni iznosi na termometru jer, kako podsjaćaju, ovakav razvoj vremena bit će sličan u periodu od 16. srpnja do 15. kolovoza 1998. godine kada su bile slične vremenske prilike.
Portugal rekordan sa 47 °C, ali 2003. bilo je još toplije
"U odnosu na zemlje zapadne Evrope koje se suočavaju s rekordno visokim temepraturama zraka i katastrofalnim požarima, djelomično uvjetovani meteorološkim uvjetima, a djelomično i ljudskim faktorom, naše zemlje se u ovom trenutku nalaze u povoljnoj poziciji, ali ne još zadugo. Temperaturne vrijednosti neće biti niti približne onima kakve su proteklih dana vladale na području Portugala i gdje je živa na termometru dosegnula 47 °C, što predstavlja novi julski državni rekord, a samo je za 0,4 °C niži od apsolutnog državnog koji je postavljen 1. augusta 2003.", analizira za Deutsche Welle Nedim Sladić.
Sladić prognozira kako se u Hrvatskoj, BiH i Srbiji može očekivati porast temperatura od sredine sedmice kada će, kako navodi, termobarički greben po visini svoju osu pružiti prema ovim područjima, a ne isključuje ni mogućnost temperatura i do 43 °C.
"Ovakve temperaturne vrijednosti smo već imali priliku vidjeti i prošlih godina, a čak i uprkos činjenici da temperature odstupaju za 7 do 10 °C u odnosu na uobičajene vrijednosti višegodišnjeg srednjaka, perioda 1981-2010. Nekog većeg osvježenja nemamo najvjerovatnije, prema trenutnom prognoznom materijalu, sve do početka augusta mjeseca", predviđa meteorolog dugo sušno razdoblje.
"Od 12 do 16 stepeni toplije nego bi trebalo biti"
Pojašnjava da je visinska ciklona koja se nalazila nad područjem Portugala 'krivac' izraženih vrućina nad zapadnim dijelom Evrope.
"Ta ciklona služi kao pumpa za vreli, suhi afrički zrak koji se s njene prednje strane pumpa u prostranom i jakom termobaričkom grebenu u južnom i jugozapadnom visinskom strujanju protezajući se od sjeverne Afrike sve do juga Velike Britanije, oformivši tako jezičak vreline.
Velika Britanija očekuje obaranje državnog temperaturnog rekorda te po prvi put su tamošnji meteorolozi najavili temperature zraka od 40 °C na koje Britanci nisu navikli. Tačnije, u odnosu na uobičajene vrijednosti višegodišnjeg prosjeka srednjaka perioda 1981.-2010. odstupanja su za 12 do čak 16 °C viša – odnosno, 12 do 16 °C je toplije nego bi trebalo biti za ovo doba godine", kaže Sladić, pri tom prognozirajući da će još vrućine s područja Britanije nadirati i prema našim područjima od srijede.
Ali, i on se osvrće na učestale temperaturne rekorde i to posebno posljednjih godina.
"To se događa gotovo na svakodnevnoj bazi. Međutim, rekorda je bilo oduvijek, no ne ovoliko učestalo kao posljednjih godina. Klima se mijenja i to je neosporivo, a naš 'doprinos' tome je ogroman. Klimatske promjene za već dokazane vremenske situacije su nesumnjivo uzročnik, ali pojedinačni rekordi koji se događaju proteklih godina zahtjevaju duboke analize da bi se proglasilo da su uvjetovane klimatskim promjenama", zaključuje meteorolog Sladić.
