U ovom momentu većina banaka u Federaciji BiH, klijente koji se nalaze na sankcionim listama Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a, smatraju neprihvatljivim i sa istima ne uspostavljaju poslovne odnose ili raskidaju već uspostavljene poslovne odnose.
Ova informacija potvrđena je Raportu u Agenciji za bankarstvo FBiH, kojoj smo uputili upit o tome da li neka osoba ili kompanija koja je na američkoj „crnoj listi“ ima isti status klijenta u nekoj banci prije i nakon sankcija SAD-a, kao i u čemu je razlika u odnosu prema klijentu banke prije i nakon što je dospio na tu listu.
Nepoželjni i rizični klijenti
„U zavisnosti od rezultata procjene rizika kojem banka može biti izložena zbog poslovnog odnosa sa klijentom kako je prethodno navedeno, ista u okviru zakonskog okvira može prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos, odnosno prekinuti postojeći poslovni odnos ili odbiti izvršiti transakciju ili takve klijente klasificirati u kategoriju višeg rizika.
U ovom momentu većina banaka u Federaciji BiH, klijente koji se nalaze na OFAC listama, smatraju neprihvatljivim i sa istima ne uspostavljaju poslovne odnose ili raskidaju već uspostavljene poslovne odnose"- naveli su za Raport iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Iako u Agenciji za bankarstvo navode da, postoje i slučajevi gdje banke ne raskidaju poslovne odnose s ovim licima, već iste klasificiraju u kategoriju višeg rizika, te u tim slučajevima, prilikom obavljanja transakcija ovih lica, banke primjenjuju pojačane mjere identifikacije i praćenja, jasno je da osobe i firme koje su sankcionirale SAD, ne trpe nikakve posljedice.
Potvrda da banke, barem u FBiH, a većina njih istu poslovnu politiku provodi i u RS-u itekako vode računa o tome jesu li njihovi klijenti na „crnoj listi“ obara tezu većine sankcioniranih osoba u BiH, među kojima je veliki broj funkcionera, da ne trpe nikakve posljedice sankcija.
Stoga je sigurno i lažna i prividna „radost“ koju je nedavno zbog toga što je zajedno s bratom Igorom Dodikom stavljena na „crnu listu“ iskazala Gorica Dodik, kćerka Milorada Dodika, predsjednika RS-a koji je i sam na toj listi.
Podsjećamo, Dodikovi nasljednici i četiri firme koje su povezane s njima i također su na listi, između ostalog su okarakterisani kao "pripadnici mreže, koji omogućavaju nastavak Dodikovog korumpiranog djelovanja u bosanskohercegovačkom entitetu RS, što mu omogućava da izvlači javna sredstva iz RS s ciljem sopstvenog bogaćenja i bogaćenja njegove porodice na račun građana BiH i funkcionalnih vlasti u zemlji".
Možda se sankcije SAD-a do sada u BiH nisu odražavale u kapacitetu koje bi osobe s „crne liste“ osjetile da žive u Sjedinjenim Američkim Državama ili u zemljama Evropske unije, no jasno je da je teret „života na crnoj listi“ sve osjetniji i u u BiH, prije svega zbog činjenice da takve osobe i firme neće moći poslovati kao prije sankcija.
Sankcionirane osobe su prijetnja poslovanju banke
Iz Agencije za bankarstvo FBiH navode da banke imaju zakonsku obavezu da uspostave efikasan sistema upravljanja svim rizicima kojima mogu biti izložene u svom poslovanju, kao i da organi banke vrše analizu i procjenu rizika kojima su izložene uspostavom poslovnog odnosa ili obavljanja transakcija sa i fizičkim i pravnim licima koji se nalaze na OFAC listama, te u zavisnosti od rezultata provedenih analiza i izvršenih procjena rizika, donose odgovarajuće odluke.
-Dodatno, banke su dužne spriječiti gubitak povjerenja u integritet banke do kojeg može doći zbog nepovoljnog javnog mišljenja o poslovnoj praksi banke, te procijenjivati mogućnost ograničenja transakcija sa inostranstvom i/ili potpunog isključenja banke iz međunarodnog platnog prometa, koje proizilazi i iz poslovnih veza banke sa pojedinačnim klijentima, uključujući i klijente koji su obuhvaćeni sankcijskim listama Sjedinjenih Američkih Država, naveli su za Raport iz Agencije za bankarstvo FBiH.
