Bosni i Hercegovini treba dati pravo na demokratiju i ljudska prava, omogućavajući svim građanima da se kandiduju za funkcije i da glasaju za kandidate po svom izboru, poručeno je sa redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" o temi "Univerzalni principi i bosanska stvarnost".
Uvodničari su bili Azra Zornić, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu i David Pettigrew, američki profesor filozofije i studija holokausta i genocida.
Zornić je izjavila da sve države potpisnice Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda obvezuju se da će se podvrgnuti konačnoj presudi Evropskog suda u svakom sporu u kojem su stranke, a Bosna i Hercegovina je Konvenciju sa svim protokolima ratificirala 1997. godine.
"Želim ovim naglasiti odgovornost Bosne i Hercegovine za implementaciju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava. Dakle, pravno gledano, ne postoji, niti smije biti, bilo kakva prepreka u sprovođenju pomenutih presuda. U julu ove godine navršit će se punih deset godina od donošenja presude u predmetu 'Zornić protiv Bosne i Hercegovine'. Svih ovih deset godina etnonacionalni šovinisti svojim političkim djelovanjem, bolje rečeno zloupotrebom svoje političke moći, uz svesrdnu pomoć susjeda iz Hrvatske i Srbije koji pretenduju na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, sprječavaju svaki pokušaj provedbe moje presude", kazala je Zornić.
"Nakon 19 godina moje borbe neću odustati od sudski izborenog prava da mi bude dozvoljeno da sam po nacionalnosti Bosanka bez etničke ili bilo koje druge pripadnosti, jer smatram da je to lični I privatni izbor svakog pojedinca naše domovine", rekla je Zornić.
Prof. Pettigrew poručio je da Evropa treba ispraviti nepravdu koja je učinjena Bosni i Hercegovini.
"Iako pozdravljam objavu preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, vjerujem da se pristup Bosne i Hercegovine EU treba tretirati i ubrzati kao pitanje restorativne pravde kako bi se popravila šteta ili ispravila nepravda koja je učinjena Bosni. Bosna je bila žrtva ratnih zločina koje su inicirali udruženi zločinački poduhvati vođeni istim principima i u Srbiji i u Hrvatskoj. Ovi udruženi zločinački poduhvati željeli su geografsku teritoriju, Veliku Srbiju i Herceg Bosnu, kao dio eliminacijskih poduhvata sličnih nacionalsocijalističkoj ideologiji lebsensrauma koja je opravdavala teritorijalno osvajanje i eliminaciju stanovništva", kazao je Pettigrew.
Osim toga, kako je rekao, građani Bosne su trpjeli ratne zločine od 1992. do 1995. godine, uključujući zločine protiv čovječnosti i genocid u Srebrenici.
"Ratni zločinci se veličaju, ratni zločini se negiraju, govor mržnje se normalizirao, a preživjelima je onemogućeno postavljanje spomenika žrtvama. Preživjeli su marginalizirani i retraumatizirani. Umjesto da se suočava s preprekama, testovima i daljim koracima, BiH bi trebala biti primljena u EU kao oblik reparacije kako bi se ispravila nepravda koju su ljudi pretrpjeli. Međunarodna zajednica treba prepoznati svoju odgovornost za nesprječavanje zločina koji potiču iz Beograda i Zagreba", rekao je.
Pettigrew napominje da se građani u BiH hrabro zalažu za demokratske reforme i ljudska prava.
"Evropski sud za ljudska prava dosljedno je presuđivao da je Dejtonski ustav u suprotnosti sa članom 14. Konvencije EU o ljudskim pravima. Ipak, iako su presude Evropskog suda za ljudska prava zaista pozivale na demokratske aranžmane bez odlaganja, BiH nije dobila podršku u tom pogledu. EU nije djelovala dovoljno hitno. Bosni treba dati pravo na demokratiju i ljudska prava, omogućavajući svim građanima da se kandiduju za funkcije i da glasaju za kandidate po svom izboru. Slično tome, zbog zastoja koji je nametnuo Dejtonski sporazum, Bosni je potrebna podrška u procesu ponovnog uspostavljanja poštivanja vladavine prava", kazao je.
Naglasio je da pristupanje Bosne i Hercegovine u EU treba ubrzati kako bi se spriječilo da bh. entitet Republika Srpska dalje destabilizuje region i kako bi se spriječilo širenje ruskog imperijalizma na Balkan.
"Kako bi postigla sve ono što se očekuje u procesu pristupanja EU, Bosna treba biti ubrzano primljena u EU, a ne podvrgnuta daljim koracima. Zbog razorne društvene štete uzrokovane genocidom i drugim ratnim zločinima, te zbog zastoja vlasti izazvanog dejtonskim ustavom, članstvo u EU bilo bi neophodan preduslov za postizanje samih reformi koje EU očekuje. Članstvo Bosne u EU bi konačno pružilo punu podršku, punu težinu Evrope, za ustavne reforme i obnovu vladavine prava koja je do sada nedostajala", istakao je Pettigrew.
