Život treba početi i završiti s dvadeset zuba. Djeca bi trebala imati toliko mliječnih zubi, dok starije osobe moraju imati isto toliko prirodnih zuba na kraju svojeg života da bi se smatrale zdravima. Pravilno pranje zuba može biti izazov, ali je ključno za zdravlje. Loša oralna higijena izlaže zube riziku od karijesa i propadanja, a bol koja nastane može biti nesnošljiva.
U mnogim zemljama oralne su bolesti među glavnim zdravstvenim problemima i mogu negativno utjecati na kvalitet života. Osim boli i nelagode uzrokuju socijalnu izolaciju i gubitak samopouzdanja te su često povezane s drugim ozbiljnim zdravstvenim problemima.
Međutim, važno je znati da se većina oralnih bolesti može spriječiti i liječiti u ranoj fazi. Kako bi se zubi očuvali, treba provoditi redovnu i pravilnu oralnu higijenu, zdravo se hraniti i odlaziti na redovne preglede kod stomatologa. Što se ranije usvoje te navike, bit će ih lakše provoditi.
Karijes ne izgleda kao crna mrlja na vanjskoj površini, kruni zuba. Međutim, svoj put počinje kao bijela mrlja koja zahvaća samo površinski sloj cakline i nema simptome. Ako se u toj fazi ne primijeti i sanira, prodire kroz caklinu, ulazi u dentin i počinje se širiti brže. Zub tada postaje osjetljiv na podražaje te slatku, vruću i hladnu hranu ili piće. Zubi zahvaćeni karijesom ne mogu se obnoviti. Taj dio tkiva mora se ukloniti i zatvoriti bijelom ispunom - plombom.
Nastaje kao rezultat dugotrajnog procesa čiji uzročnici su brojni, a među prvima je hrana.
Slatka i ljepljiva hrana u interakciji s bakterijama u ustima proizvodi kiselinu koja otapa minerale iz cakline (kalcij i fosfor), a posljedica je demineralizacija zubne cakline i dentina (čvrstog tkiva zuba). Nastala kiselina postepeno uništava zubnu caklinu i plak te na taj način nastaje karijes koji uzrokuje propadanje zubi. Osim slatkiša, opasne su namirnice bogate rafiniranim ugljikohidratima poput krekera, čipsa, bijelog hljeba, pa čak i suhog voća. S druge strane, meso, jaja, povrće, mlijeko, sir, maslac, sjemenke, riba i orašasti plodovi smanjuju kiselost u ustima i ne pogoduju nastanku karijesa.
Stomatolozi savjetuju prevenciju karijesa pravilnom prehranom, higijenom i redovnim kontrolama. Zdravlje usne šupljine najbolje se održava četkanjem, koncem za zube, vodicom za ispiranje usta i čišćenjem interdentalnim četkicama.
Stomatolozi savjetuju šest jednostavnih koraka za pravilno četkanje. Važno je da odaberete pravu četkicu koja ne smije biti starija od tri mjeseca, a dlačice na njoj ne smiju biti previše tvrde jer bi mogle nadražiti zubno meso.
Samo četkanje treba trajati barem dvije minute i ne smije biti agresivno. Četkicu treba lagano prisloniti na zube.
Preporučuje se zube četkati najmanje dva, a najviše tri puta dnevno. Pretjerano četkanje može oštetiti zubnu caklinu i nadražiti zubno meso.
Najbolje je četkati kratkim kružnim pokretima i laganim pritiskom pod kutom od 45 stepeni.
Većina ljudi s vremenom stekne naviku da zube pere počevši od istog mjesta. Preporučuje se to promijeniti s vremena na vrijeme.
Treba paziti na piće prije i nakon pranja zuba. Energetska pića, gazirani sokovi, slatke bombone, pa čak i zdrave stvari kao što su voćni sokovi mogu omekšati zubnu caklinu. Stoga je preporučljivo zube prati tek pola sata nakon. Kad je u pitanju kafa, nju ne bi trebalo piti sat nakon pranja.
Pri odabiru četkice valja obratiti pažnju na veličinu i prilagodljivu glavu. Električne četkice za zube obično su skuplje od tradicionalnih četkica, ali su korisne za ljude koji žele jednostavniji i učinkovitiji način čišćenja zuba. Nepravilno korištenje može dovesti do problema kao što je povlačenje desni pa je važno pridržavati se uputa proizvođača.
