Stalni osjećaj tuge, beznađa ili tjeskobe, niska razina energija i povećani umor samo su neki od mnogih simptoma sezonalnog afektivnog poremećaja, kaže psihijatar dr. Ryan Sultan.
Manje sunčeve svjetlosti, hladniji dani, duže noći i manje vremena koje provodimo na otvorenom; sve to može utjecati na naše mentalno blagostanje, kažu stručnjaci i ističu kako u ovim kasnijim mjesecima u godini, a posebno kako dublje ulazimo u jesen i počinjemo razmišljati o zimi, mnogi od nas mogu doživjeti promjenu raspoloženja, što je uobičajeno.
Zdravstveni su stručnjaci otkrili zašto se to tačno događa, kako se možemo nositi s tim promjenama te kako si možemo ublažiti simptome i poboljšati raspoloženje.
"Zimska tuga ili zimski blues naziv je koji često označava Seasonal Affective Disorder (sezonalni afektivni poremećaj) ili SAD, a odnosi se na vrstu depresije koja se obično javlja tijekom jeseni i zime, kada je smanjena izloženost prirodnoj sunčevoj svjetlosti", objasnio je za Fox News Digital istraživač i psihijatar sa Univerziteta Columbia u New Yorku, dr. Ryan Sultan.
“Riječ je o poznatom stanju mentalnog zdravlja koje karakteriziraju promjene u raspoloženju i ponašanju, a koje slijede sezonski obrazac”.
"Dok mnogi ljudi tokom zime doživljavaju blaže promjene raspoloženja, SAD predstavlja teži i klinički značajniji oblik ovog stanja", kaže Sultan, a premda točan uzrok zimskog bluesa nije u potpunosti shvaćen, vjeruje se da njegovom razvoju doprinosi nekoliko čimbenika. Jedan od primarnih je, kaže, smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti tokom jesenskih i zimskih mjeseci.
"Smanjenje prirodnog svjetla može poremetiti cirkadijalni ritam i utjecati na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i melatonina, koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i sna", objašnjava Sultan.
Uz manjak svjetla, dodaje, na SAD uvelike utječu i genetski faktori, odnosno neravnoteža u određenim moždanim hemikalijama i promjene u razinama melatonina i serotonina.
Prema dr. Sultanu, simptomi zimskog bluesa ili sezonskog afektivnog sezonalnog poremećaja mogu varirati u težini ali obično uključuju sljedeće:
- Stalni osjećaj tuge, beznađa ili tjeskobe
- Nizak nivo energija i povećani umor
- Povećana potreba za snom i otežano jutarnje buđenje
- Žudnja za ugljikohidratima i debljanje
- Poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka
- Povlačenje i smanjeni interes za aktivnosti
- Razdražljivost i pojačana osjetljivost na odbijanje
"Važno je napomenuti da se ovi simptomi obično javljaju u kasnu jesen ili ranu zimu, i povlače se u proljeće kada se dnevno svjetlo poveća", naglasio je Sultan, a evo što savjetuje:
Koristite svjetlosnu terapiju koja emitira svjetlost punog spektra, oponašajući i prirodnu sunčevu svjetlost.
Vježbajte. Redovna tjelesna aktivnost, čak i ako je u zatvorenom prostoru, može poboljšati raspoloženje i nivo energije. Razmislite o aktivnostima u zatvorenom poput joge, plesa ili uz opremu za vježbanje, predložio je.
Pridržavajte se rasporeda spavanja. “Držite se dosljedne rutine spavanja s odlaskom u krevet i buđenjem u isto vrijeme svaki dan”, savjetuje. “Odgovarajući i kvalitetan san može pozitivno utjecati na raspoloženje.”
Pazite na prehranu. Konzumirajte dobro uravnoteženu prehranu s fokusom na cjelovitu, hranjivu hranu. Vodite računa o unosu šećera i ugljikohidrata, upozorio je, što može dovesti do energetskih padova. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u masnoj ribi poput lososa, mogu imati učinak na poboljšanje raspoloženja, dodao je.
Budite društveni. “Ostanite povezani s prijateljima i voljenima. Družite se i učestvujte u aktivnostima s drugima, čak i ako to znači virtualno,” nastavio je dr. Sultan.
Postavite ciljeve i imajte strukturu jer to može pružiti osjećaj svrhe i postignuća.
Vježbajte meditaciju svjesnosti ili tehnike opuštanja za upravljanje stresom i tjeskobom. To može poboljšati raspoloženje i mentalno stanje.
Provodite vrijeme na otvorenom kad god je to moguće tijekom dana, čak i ako je vani oblačno.
Brinite o sebi. Bavite se aktivnostima u kojima uživate, savjetuje ljekar.
