Slavni pisac Salman Rushdie, prema posljednjim informacijama, oporavlja se od brutalnog napada koji je doživio u New Yorku.
Njega je napao 24-godišnji Hadi Matar. Povod napada je fetva koju je iranski ajatolah Homeini proglasio 1989. godine protiv Rushdija zbog knjige 'Satanski stihovi'.
Rushdie je optužen za bogohuljenje, a Iran je ponudio ogromne novce bilo kome ko ubije Rushdija i sve one koji su bili uključeni u izdavanje knjige.
I 33 godine poslije, napad se desio.
Nakon napada, u BiH je bilo različitih komentara. Bilo je onih radikalnih koji podržavaju ovaj zločin, ali i onih koji se sjetili da je Rushdi davao podršku opkoljenom Sarajevu i ukazivao na zločine koji su se dešavali u agresiji na našu zemlju.
U jednom od članaka koji je Rushdie objavio spominje se i Haris Pašović.
Razgovarali smo s njim o Rushdiju, ali i odnosu Sarajeva prema ovom piscu.
Pašović ističe da je ovo što se desilo Rushdiju jedna od najdramatičnijih pojava kada je u pitanju udar na slobodu izražavanja i na pravo da ljudi na stvari gledaju različito.
"Jedna velika država kakva je Iran je sa svojim aparatom raspisala potjernicu na njegovu glavu jer je čovjek napisao knjigu. To je potpuno civilizacijski neprihvatljivo i to je jedan tragičan događaj. Jedan umjetnik cijeli život mora da živi u poluilegali jer radi svoj posao", navodi Pašović.
Govoreći o tome da je mržnja prema Rushdiju opstala nakon toliko godina, Pašović navodi da su radikali uspjeli od mladog momka napraviti ubicu.
"Očigledno je da je ta grupa iranskih i islamskih ekstremista uspjela od mladog momka napraviti ubicu iako on navjerovatno je ne zna ni ko je Rushdi, ni šta je literatura, niti šta je religija u krajnjem smislu. To je ispiranje mozga i prave od ljudi projektile koji onda završe ovako tragično", ističe Pašović.
Pitamo ga kako je upoznao Rushdija koji ga spominje u svom članku 'Bosna mi je u mislima' koji je objavljen 1994. godine.
"Grad Amsterdam je 1993. godine organizirao jednu javnu debatu o Sarajevu i pod vrlo velikim i komplikovanim mjerama sam dobio priliku da izađem iz opkoljenog Sarajeva i obratio sam se tom skupu. Na večeri prije tog događaja, u stanu gradonačelnika, bio je i Salman Rushdie i raspitivao se o Sarajevu, bio je potresen sudbinom Sarajeva i pitao je za SFF koji sam ja tad organizirao.
I mene je potresla njegova sudbina, bili smo dva čovjeka koji su progonjeni i koji su gledali kako da prežive, ali isto tako kako da opstanu ideali u koje smo vjerovali, a to je sloboda izražavanja, plurarizam.
Tad sam rekao da je Sarajevo pitanje uma, i on je to odmah shvatio. Kada smo bili na toj debati on me citirao i napisao je taj tekst poslije.
Vidjeli smo se kratko i na sahrani Susan Sontag u Parizu 2004. godine.
Rushdie je sad pitanje uma. Da li smo mi u stanju da razumijemo stvarnu slobodu, stvarnu raznolikost i stvarnost toga da ljudi mogu da imaju različito mišljenje, ali da se zbog toga ne smije gubiti glava", ističe Pašović.
Na kraju, Pašović ističe kako je nakon napada bilo raznih komentar, onih koji su jasno osudili čin napada na pisca, ali i onih koji to podržavaju.
"Činjenica da postoje ljudi koji opravdavaju taj zločin, govori o tome da su se BiH i Sarajevo promijenili u zadnjih 10 godina i to mnogo. To prije nije bilo moguće. To znači da je očigledno da je društvena, politička i kulturna situacija takva da ona radikalizira jedan dio stanovništva", kaže Pašović.
Je li naše društvo onda postaje sve više radikalizirano, vraćamo li se unazad u smislu sloboda govora i izražavanja, pitamo Pašovića.
"Mislim da se vraćamo. Mi smo u situaciji deevolucije ljudskih prava i sloboda govora i izražavanja. To je istinska dekadencija svega onoga do čega smo došli i za šta smo se borili i tokom rata i poslije rata. Ne mislim da je radikalizirano društvo, ali je ovo konzervativno društvo koje postaje tolerantno na radikalne stavove i akcije. Što je loše za društvo. Sarajevo i BiH postoje samo i isključivo kroz multikulturnu teksturu i prizmu. Sve ostalo, to više nije ni Sarajevo ni BiH.
Oni koji radikaliziraju Sarajevo i BiH su neprijatelji države BiH.
Poznat mi je i slučaj šta se tebi (autoru članka, op.a.) desilo i način koji si ti bio izložen nasilju komentara. To se dešava svakom novinaru koji se usudi da kritizira, a to je ustvari posao novinara. Mi ne možemo biti savremeno društvo ako ne prihvatimo da se sve može kritizirati, uključujući i religijske zajednice i njihove predstavnike", zaključio je Pašović na kraju razgovora.