Komercijalne zgrade zatvorene sedmicama radi suzbijanja širenja koronavirusa mogle bi potaknuti drugu opasnu zarazu pluća: legionarsku bolest.
Stručnjaci za javno zdravstvo pozivaju vlasnike zgrada širom svijeta da pažljivo ponovno otvaraju zgrade kako bi se spriječilo izbijanje teškog, ponekad smrtonosnog, oblika upale pluća.
Iznenadna i brza zatvaranja škola, tvornica, firmi i vladinih ureda stvorila su neviđeni pad u korištenju vode. Nedostatak hlorirane vode koja prolazi kroz vodovodne cijevi u kombinaciji s nepravilnim promjenama temperature stvorili su uvjete za bakterije koje uzrokuju legionarsku bolest, rekli su.
Ako je rano dijagnosticirana, legionarska bolest manji je zdravstveni rizik od Covida-19, bolesti izazvane koronavirusom. Većina slučajeva mogla bi se uspješno liječiti antibioticima i bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Međutim, dok vlasti razmatraju ponovno otvaranje, svaka komercijalna zgrada ispražnjena ili nedovoljno korištena duže od tri sedemice rizik je za izbijanje legionarske bolesti, osim ako vodovodne cijevi nisu ispravno isprane i na druge načine sanirane, rekli su zdravstveni stručnjaci i vladini dužnosnici.
"Nakon što preživi Covid-19, ko želi otvoriti zgradu i imati još jedan niz značajnih sigurnosnih problema?", upitala je Molly Scanlon, naučnica iz Arizone koja se bavi zaštitom okoliša.
Među rizične zgrade spadaju škole, gimnastičke dvorane, tvornice, restorani, hirurški centri bez pacijenata, rekla je Scanlon.
Prema ažuriranim smjernicama američkih Centara za kontrolu i sprečavanje bolesti prijetnja se odnosi i na hidromasažne kade, fontane, sisteme za prskanje vode i milione rashladnih tornjeva na komercijalnim zgradama.
"To je svjetski problem, koji se može riješiti mjerama opreza", rekla je britanska mikrobiologinja Susanne Surman-Lee, koja je izradila smjernice za ponovno otvaranje Evropskog društva za kliničku mikrobiologiju i zarazne bolesti. "Većina većih korporacija s konsultantima vjerovatno će biti svjesna problema, ali ovo će biti izazov za manje prodavaonice, zdravstvene klubove i hotele."
Vodoopskrbne i sanitarne službe pridružile su se pozivu na oprez tokom ponovnog otvaranja.
Legionarska bolest, upala pluća nazvana po smrtonosnom izbijanju 1976. godine na zboru američkih legionara u Philadelphiji, glavna je vodena bolest u Sjedinjenim Državama. Gotovo 50.000 ljudi bilo je zaraženo između 2000. i 2015., prema CDC-u.
Osobe s legionarskom bolešću razvijaju upalu pluća. Zdravi ljudi se obično oporave, ali često im je potrebna hospitalizacija i antibiotici za liječenje infekcije pluća. Otprilike jedan od 10 pacijenata umre, prema CDC-u.
Nakon izbijanja legionarske bolesti 2015. kada je umrlo 10 Njujorčana, a najmanje 100 ljudi se razboljelo, grad je počeo regulirati vodene rashladne tornjeve, za koje se sumnja da su krivi. Iste godine, 12 smrtnih slučajeva u Flintu, Michigan, povezano je s izbijanjem legionarske bolesti, nakon što su dužnosnici prebacili gradski izvor vode iz jezera u rijeku a da nisu poduzeli potrebne mjere opreza.
Legionarskom bolešću ljudi se zaraze kada se bakterije legionele šire zrakom kao aerosol iz izvora vode, poput hidromasažnih kada, tuš kabina, fontana i industrijskog vodenog sustava za hlađenje.
Prijetnja legionarske bolesti je složena, kažu neki stručnjaci, jer njene žrtve imaju tendenciju iskazivanja istih simptoma kao i pacijenti s koronavirusom, uključujući kašalj i visoku temperaturu, pa je pogrešna dijagnoza moguća.
Nedavna studija koju su kineski ljekari objavili u časopisu The Lancet pokazuje da je 20 posto bolesnika s koronavirusom također imalo legionarsku bolest.
Doktor Xiang-Yang Han sa MD Anderson Centra za rak pri Univerzitetu u Teksasu, koji je dugo proučavao legionarsku bolest, rekao je da se manje brine zbog pogrešnih dijagnoza i da je više zabrinut za prevenciju i planiranje kada se zajednice ponovo otvore.
"Ne možemo se opustiti", upozorio je Han. „Imamo li dovoljno radne snage za ispiranje svakog objekta? Naravno, zabrinut sam. Ljudi su željni pokretanja svog posla, ali to su visokotehnički poslovi i ljudi moraju znati šta rade."
Han je rekao da svako ko servisira cijevi za vodu prije ponovnog otvaranja treba poduzeti iste mjere opreza kao i za sprečavanje širenja koronavirusa: nositi rukavice i masku.
Kanadska agencija za javne usluge i nabavu 6. aprila izdala je upozorenje vladinim uredima o riziku te navela da bi cijevi u zgradama koje su više od sedam dana sa slabim protokom vode, ili u njima uopće nije bilo protoka, trebalo temeljito isprati najmanje 30 minuta.
Steve Via iz Američkog udruženja za vodoprivredu, koje obuhvata komunalne djelatnosti, naučnike i stručnjake, rekao je da vlasnici malih preduzeća posebno trebaju biti na oprezu. Svi uređaji koji su mirovali tokom karantina a spojeni su na vodni sistem, trebali bi se isprati.
"Ljudi se ne trebaju zbog toga bojati, ali moraju biti pažljivi", rekao je Via.
