Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloge sedmice pale, nakon dvije sedmice rasta, jer središnje banke vjerojatno neće tako skoro smanjiti kamate, pa se ne očekuje ubrzanje rasta ekonomija i potražnje za "crnim zlatom".
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 2.2 posto, na 81,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3.4 posto, na 76,49 dolara. U većem dijelu sedmice cijene nafte nisu znatnije oscilirale jer su im podršku pružale geopolitičke napetosti na Bliskom istoku.
No, u petak su oštro pale jer su trgovce zabrinule poruke iz američke središnje banke o kamatnim stopama. Guverner Feda Christopher Waller izjavio je da bi banka trebala pričekati sa smanjenjem kamata još barem nekoliko mjeseci kako bi bila sigurna da se inflacija u SAD-u spušta prema Fedovoj ciljanoj razini od 2 posto.
Očekuje se usporavanje američkog rasta
Fed drži ključne kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 5.25 do 5.5 posto od prošlog jula, a zapisnik sa januarske sjednice pokazuje da većina dužnosnika zazire od naglog ublažavanja monetarne politike.
To znači da se očekuje daljnje usporavanje rasta najveće svjetske ekonomije, kao i potrošnje, što znači da ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom. Tim više što ni Evropska središnja banka vjerojatno neće žuriti sa smanjenjem kamata, pa se ne očekuje ni rast potražnje u Evropi.
Osim toga, kineska ekonomija, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se tako brzo kako su se trgovci nadali. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je oko 6, a na američkom oko 7 posto. Prošle su godine cijene nafte pale oko 10 posto.