Ono što se pri prvom pogledu na kartu svijeta čini kao niz zgodnih mjesta za odmor na plažama Tihog oceana, nosi zastrašujući naziv: Pacifički vatreni krug ili Pacifički vatreni prsten. Riječ je o regiji koja tvori krug oko Tihog oceana i koja se sastoji od brojnih vulkana.
Tako je okvir Pacifika zapravo lanac dugačak 40.000 kilometara, prepun erupcija, potresa i tsunamija. No, ovi vulkani nisu doslovno lančano povezani i djeluju prilično „neovisno“.
Stotine vulkana smještenih u Pacifičkom krugu vatre čine čak dvije trećine aktivnih vulkana svijeta. Najveće, pa i najtragičnije, erupcije vulkana događaju se upravo ovdje, a 90 posto potresa na Zemlji događa se u ovoj regiji.
Na primjer, erupcija vulkana Mayon na Filipinima 2018. godine trajala je gotovo mjesec dana, a pri erupciji Volcan de Fuegoa u Gvatemali smrtno je stradalo preko stotinu ljudi. U određenim dijelovima Kalifornije šanse za jake potrese u narednih 30 godina penju se do 75%. Sjećamo se i strašnog potresa u Japanu 2011. godine, popraćenog tsunamijem.
Da bi se potencijalna šteta smanjila, ove regije imaju posebnu arhitekturu i mehanizme upozoravanja stanovništva na potencijalna podrhtavanja. Iako ovo ne može zaustaviti potres, može značajno smanjiti broj žrtava. Japan primjerice ima zadivljujući sustav prevencije štete, no to se nažalost ne može reći za brojne druge države – naročito one jugoistočne Azije i Latinske Amerike.
Činjenica je da se zbog pomicanja Zemljinih tektonskih ploča i u budućnosti mogu očekivati prirodne katastrofe. Naravno, katastrofe su za nas – iako su u prirodi potpuno normalne pojave…, piše Punkufer.
