Zabrinjavajući su posljednji objavljeni podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Naime, zabilježen je negativan prirodni priraštaj u osam kantona u Federaciji BiH, osim u Zapadnohercegovačkom i Kantonu Sarajevo. U prvom polugodištu u FBiH rođene su 7.094 bebe, a umrlo je 9.916 osoba.
Tim povodom kontaktirali smo demografa Adnana Fehratbegovića koji je za Raport analizirao navedene podatke te ukazao na ozbiljnost situacije.
Na početku našeg razgovora Fehratbegović navodi da je to nastavak trenda koji je aktuelan zadnjih 6-7 godina.
"Sve do 2016 godine FBiH je imala pozitivan prirodni priraštaj ili je bio blizu nule. Sada se slika preokrenula, sve je više umrlih, manje novorođenih. To je ono na što su ukazivale i projekcije, dakle ništa iznenađujuće. Upozoravao sam na to zadnjih 6-7 godina."
Nastavak takvog trenda
Dodaje da se to očekuje i u narednom periodu ako se ništa drastično ne promijeni.
Ističe da su brojni faktori koji utječu na takvu situaciju.
"Na osnovu mojih istraživanja, došao sam do toga da je uzrok broj jedan masovno iseljavanje stanovništva BiH, posebno mladih ljudi. To je jedini faktor koji može u tolikoj mjeri objasniti tako drastično smanjenje broja novorođenih iz godine u godinu.
Socio-ekonomski uslovi se značajnije nisu promijenili, imamo i dalje nestabilnu političku situaciju, … i u moru tih činilaca koji utiču na takvu demografsku sliku, iseljavanje najviše utiče na smanjenje broja novorođenih iz godine u godinu", ističe Fehratbegović.
Problem je jako kompleksan, u suštini uzrok je, smatra on, besperspektivnost.
"Mladi ljudi koji najviše utiču na tu demografsku sliku, svoju budućnost ne vide ovdje. To je problem, a rješenje je sve ono što vodi rješavanju tog problema. Zemlje iz okruženja i na Zapadu su pristupile implementaciji brojnih mjera koje mogu ili ublažiti ili čak preokrenuti takvo stanje.
Postoje mjere populacione politike, imigracione politike,… Ono što se nazire i što se može reći da je pozitivno, npr. u Kantonu Sarajevo uvedene su porodiljske naknade, zatim posebne stimulcije za porodice sa troje i više djece, itd.
Međutim, to nije dovoljno, i potrebno bi bilo prije svega uključiti struku - oni rade studije na tom polju, da se istraže tačni razlozi zbog kojih mladi napuštaju zemlju, šta je to što ih može zadržati ovdje. Vjerujem da se situacija razlikuje od kantona do kantona, negdje su plate dobre ali nije infrastrukura, negdje ljudi nisu zadovoljni obrazovanjem, ne vide da će njihova djeca biti sutra konkurentna na tržištu rada, itd.", navodi demograf Fehratbegović.
Kako su to regulisale zemlje regiona?
"Republika Hrvatska je formirala Ministarstvo za demografiju u kojem radi 250 ljudi koji se svakodnevno bave 'problemom demografije'. U Srbiji također postoji Ministarstvo za demografiju na državnom nivou. To su načini na koji ozbiljne zemlje iz regiona pristupaju problemu, dakle uključite struku, definirate probleme, a onda pristupate realizaciji."
Međutim, ni u Srbiji ni u Hrvatskoj situacija nije zadovoljavajuća. Naime, i kod njih je zadnjih godina zabilježen negativan trend kad je priordni priraštaj u pitanju, ali Fehratbegović kaže da je pravo pitanje ustvari 'šta bi tek bilo da nisu poduzete nikakve mjere?'.
Kaže da je razočaran (ne)radom naših vlasti po tom pitanju.
"Isfrustiran sam i razočaran nerazumijevanjem veličine tog problema ako uzmemo u obzir kako na demografsku situaciju u regionu - gdje je situacija znatno bolja nego kod nas - gledaju vrhunski stručnjaci i demografi koji kažu da je 'demografski problem najveći problem s kojim se suočavaju ove zemlje u regionu'".
Naglašava da naša zemlja ima ubjedljivo najgoru demografsku sliku.
"Kod nas još uvijek vladaju neke predrasude da BiH ima najbolju situaciju. Demografski problem je najveći problem. Prema projekcijama Federalnog zavoda za statistiku, do 2050., godine u FBiH bi broj populacije 65+ trebao da naraste do 42%. To znači da će dva od pet stanovnika biti starije od 65 godina. To je katastrofa, to nijedna država na svijetu nema ni blizu do sada. Prema tome, nema šanse da opstane niti jedna institucija u državi, jer ih neće imati ko finansirati. Radni kontingent populacije će se za 64 godine smanjiti sa milion ipo na 800 hiljada.
Šta nas očekuje ako se brzo ne reaguje?
Naime, ono što zvanične projekcije predviđaju jeste drastično smanjenje radnog kontingenta za gotovo polovinu do 2050. godine, ogromno povećanje populacije 65+, kao i prosječne starosti nacije što će u korelaciji nametnuti ogromne izazove po pitanju održivosti cjelokupnog sistema (penzioni, zdravstveni, itd.). Dakle, sve manje će biti porezih obveznika, a sve više onih koji su na budžetskoj rashodovnoj strani."
Dodaje da je teško pronaći prave riječi kojima se može ukazati na ozbiljnost situacije.
"Već sada su neke regije opustile. Krajina je u zadnjih 20 godina izgubila skoro oko 80% novorođenih, znači 4-5 djece se više ne rađa u Krajini u odnosu na 90-te godine. To je ono što čeka i ostale regije, Tuzlanski kanton ide ka tome, Bosansko-Podrinjski ima zabrinjavajuće trendove, čak i Kanton Sarajevo - bez obzira što sada ima više novorođenih nego umrlih zato što su u KS doseljavali mladi ljudi.
Međutim, ukoliko se ništa ozbiljno ne poduzme po ovom pitanju, država ne može opstati, izgubit ćemo naciju, izgubit ćemo državu", upozorava ovaj demografski stručnjak.
Ukazao je do čega dovodi nebriga u vezi sa demografskim trendovima.
"USK će do kraja godine imati možda 1300 beba, što je broj beba koji ima opština Novi Grad Sarajevo sa svojih 110 hiljada stanovnika. Isti ovaj USK je nekada imao beba kao čitav Kanton Sarajevo. Sada gore više nema ko rađati, mladi ljudi su iselili…"
Uputio je apel premijerima svih kantona, Federacije, ministrima, medijima… da se što ozbiljnije shvati ovaj problem i da se uključi struka u njegovo rješavanje.
"Imamo ljude koji se bave demografijom, socio-ekonomskim aspektima tog problema i potrebno bi bilo što prije ih uključiti u to. U Hrvatskoj se godišnje organizuju stručne i naučne konferencije pod pokroviteljstvom Vlade Hrvatske gdje okupe vrhunske stručnjake, demografe koji dan-dva razgovaraju o problemu, prate dokle su stigle mjere, da li su dale rezultate itd. To kod nas može uraditi Vlada Federacije.
Popis stanovništva
S obzirom da se svakih 10 godina sprovodi popis stanovništva, ove godine bi trebao biti novi (posljednji je obavljen 2013. godine).
Upitali smo kakvi su izgledi da popis bude sproveden ove godine.
"Ne znam da li će doći do popisa stanovništva ove godine, ali ako bude, trebalo bi ga raditi što je moguće objektivnije i preciznije, da ne bude napumpavanja cifara kao na prethodnim popisima, da dobijemo realno stanje", navodi.
Dodaje da ukoliko ne posjedujemo tačne podatke o broju i strukturi stanovništva, ne mogu se raditi nikakve ozbiljnije projekcije ni planovi za razvoj ove zemlje.
"Ukoliko ćemo napumpavati cifre samo da bi nekoga bilo više, stručnjaci neće moći kreirati odgovarajuće mjere. Volio bih da znamo realno stanje, kakvo-takvo, koliko god da boli bolje da znamo nego da se zavaravamo", zaključio je demograf Adnan Fehratbegović u razgovoru za Raport.
