Dok su hiljade turista ove sedmice bježale od šumskih požara na grčkom otoku Rodosu, a mnogo više ih je pretrpjelo vrućinu širom američkog jugozapada, to su činili tokom, kako naučnici sada kažu, najtoplijeg mjeseca u istoriji.
Analiza njemačkog Univerziteta u Leipzigu objavljena u četvrtak pokazala je da će juli 2023. srušiti toplotne rekorde, s tim što se predviđa da će srednja globalna temperatura ovog mjeseca biti otprilike 1,5 stepeni Celziusa iznad predindustrijske srednje vrijednosti.
Podaci Evropske unije
To bi bilo najmanje 0,2 stepeni Celzijusa toplije nego u julu 2019. godine, bivšem rekorderu u 174-godišnjem opservacijskom dosijeu, sudeći prema podacima Evropske unije.
Razlika između sadašnjeg i jula 2019. toliko je značajna da već sada možemo s apsolutnom sigurnošću reći da će to biti najtopliji juli - izjavio je klimatski naučnik iz Leipziga Carsten Haustein.
Michael Mann, klimatolog s Univerziteta Pennsylvania, rekao je kako je do sredine jula bilo jasno da će to biti rekordno topao mjesec i pružio je "pokazatelj planete koja će se zagrijavati sve dok sagorijevamo fosilna goriva“.
Normalno, globalna srednja temperatura za juli je oko 16 stepeni Celziusa, uključujući zimu na južnoj hemisferi. Ali ovog jula je porasla na blizu 17 stepeni Celziusa.
"Štaviše, možda ćemo se morati vratiti hiljadama, ako ne i desetinama hiljada godina unazad da bismo pronašli slične tople uslove na našoj planeti", kazao je Haustein.
Rani, slabije podešeni klimatski zapisi - prikupljeni iz prirodnih pokazatelja kao što su ledena jezgra i godovi stabala - ukazuju na to da Zemlja nije bila ovako vrela u 120.000 godina.
Hausteinova analiza zasniva se na preliminarnim podacima o temperaturi i vremenskim modelima, uključujući prognozirane temperature do kraja ovog mjeseca, ali potvrđena od strane nepovezanih naučnika.
Finalizirani podaci
Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih nacija (WMO) također je u četvrtak saopćila kako je "izuzetno vjerovatno" da će jul 2023. oboriti rekord, ali to neće odmah proglasiti, već će čekati da budu dostupni svi finalizirani podaci.
- Juli je skoro sigurno najtopliji mjesec u instrumentalnoj evidenciji. Rezultat je potvrđen od strane nekoliko nezavisnih skupova podataka koji kombiniraju mjerenja u okeanu i nad kopnom. Statistički je robustan - kazao je Piers Forster, klimatolog s univerziteta Leeds u Britaniji.
Vrele temperature uticale su na značajne dijelove planete. Dok je noću obično hladnije u pustinji, U Dolini smrti u američkoj saveznoj državi Kaliforniji bila je najtoplija noć ikada zabilježena u svijetu ovog mjeseca.
Temperature u gradu na sjeverozapadu Kine porasle su na čak 52,2 stepena Celziusa, čime je oboren nacionalni rekord.
Požari u Kanadi bjesnili su neviđenim tempom. A Francuska, Španija, Njemačka i Poljska supržile su se pod velikim toplotnim valom, a živa se penjala do sredine 40-ih podioka na italijanskom otoku Siciliji, čiji je dio zahvaćen plamenom.
- Ovo je surova realnost klimatskih promjena i predokus budućnosti - izjavio je generalni sekretar WMO Petteri Taalas.
Okean pun vruće vode
Okean je također pun vruće vode.
Morski toplotni valovi razvili su se duž obala od Floride do Australije, izazivajući zabrinutost zbog izumiranja koraljnih grebena.
Čak i jedno od najhladnijih mjesta na Zemlji - Antarktik - osjeća vrućinu. Morski led je trenutno na rekordno niskom nivou u zimi na južnoj hemisferi - vrijeme kada bi led uskoro trebao dostići svoj maksimum.
U međuvremenu, rekordne padavine i poplave zahvatile su Južnu Koreju, Japan, Indiju i Pakistan.
"Globalna srednja temperatura (sama) ne ubija nikoga. 'Najtopliji juli ikada' manifestira se, međutim, u ekstremnim vremenskim prilikama širom svijeta", kazala je Friederike Otto, naučnica s Grantham instituta za klimatske promjene u Londonu.
Planeta je u ranoj fazi klimatskog fenomena El Nino, koji donosi neobično tople vode u istočnom Pacifiku.
El Nino obično donosi toplije temperature širom svijeta, udvostručujući zagrijavanje uzrokovano klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim faktorom, za koje su naučnici rekli da je ove sedmice odigrala "apsolutno ogromnu" ulogu u ekstremnim toplinskim valovima u julu.
"Iako se očekuje da će uticaji El Nina dostići vrhunac tokom ove godine i 2024., on je "već počeo da pomaže u povećanju temperatura", rekao je Haustein.
Naučnici očekuju da će 2023. ili 2024. završiti kao najtoplija godina u knjigama rekorda, nadmašivši 2016., prenosi Reuters.
