Jedna od prvih vakcina protiv COVID-19 zajednički su razvili farmaceutski div Pfizer i mala njemačka kompanija BioNTech.
Iako je mnogi nazivaju Pfizerovom vakcinom, BioNTechov doprinos mnogo je veći od marginalnog.
Upravo je BioNTech, kompanija iz Mainza, razvila kandidate za vakcinu, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
Njeni osnivači Oezlem Tuereci i Ugur Sahin su među naučnicima iz cijelog svijeta koji su naporno radili na stvaranju vakcine utemeljene na glasničkoj RNK kada je počela pandemija korona virusa.
Nisu imali ni web stranicu
Udruživanjem s Pfizerom, BioNTech je za manje od godinu uspio lansirati jednu od prvih i najefikasnijih vakcina protiv korona virusa.
Godine 2014. BioNTech nije imao ni vlastitu web stranicu, kaže britanski novinar Joe Miller, koji je pratio razvoj vakcina i o tome nedavno objavio knjigu.
U njoj opisuje koliko su uporno i posvećeno osnivači kompanije, onkolog Sahin i njegova supruga Tureci, slijedili svoje vizije.
Sahin (56) je rođen u Turskoj i kao dijete je s roditeljima doselio u Njemačku, gdje je u Kelnu studirao matematiku i medicinu.
Stručnjak u svojoj grani medicinske nauke, specijalizirao se za molekularnu medicinu i imunologiju.
Tuereci (54) je rođena u Njemačkoj, ali su joj roditelji turski useljenici.
Mala kompanija za veliku vakcinu
Medicinu je završila na Saarskom univerzitetu u Hamburgu.
BioNTech, koji danas ima 1.300 zaposlenih, izvorno se specijalizirao za personaliziranu imunoterapiju za oboljele od raka.
Sahin ga je osnovao 2008. godine, u potrazi za novim načinima liječenja raka.
Istražujući za svoju knjigu, Miller se sastajao s Tureci i Sahinom i razgovarao s više od 50 naučnika, političara i zaposlenika BioNTecha.
Njegovi zapisi pokazuju na koji je način jedna mala kompanija uspjela stvoriti vrlo efikasnu vakcinu u kratkom roku.
Mnogo prije nego što je korona virus otkriven, par je vjerovao u medicinsku revoluciju utemeljenu na genetskoj molekuli mRNK, no nijedno od njih nije ni sanjalo da će pandemija pokazati da su upravu.
"Projekt brzina svjetlosti"
Vakcina s glasničkom ribonukleinskom kiselinom (mRNK) temelji se na genetskim uputama stanicama o stvaranju fragmenta virusa od kojega će biti zaštićen čitav organizam.
Pristup nije bio naročito poznat u trenutku izbijanja pandemije i nije naišao na veliki entuzijazam u široj naučnoj zajednici, kaže Miller.
Sahin je bio jedan od rijetkih naučnika koji su slutili što će uslijediti nakon pojave prvoga slučaja COVID-19 u decembru 2019. godine.
“Mislim da možemo nešto napraviti”, rekao je tada.
U svijetu je 25. januara 2020. godine, na dan kad su Tuerci i Sahin odlučili razvijati vakcinu protiv korona virusa, bilo manje od 1.000 potvrđenih slučajeva zaraze.
Svoje su napore na razvoju mRNK tehnologije nazvali “Projektom brzine svjetlosti”, što će kasnije postati i naziv Millerove knjige.
Do tada nije bio u upotrebi nijedan lijek koji se bazirao na glasničkoj RNK.
No, nije to bio jedini problem, trebalo je svladati niz prepreka i poteškoća prije nego što je proizvodnja vakcine konačno pokrenuta.
Ključni su ljudi, ne tehnologija
Velike vijesti stigle su 9. novembra, a rezultati konačnih kliničkih ispitivanja bili su sjajni.
Vrijednost BioNTechovih dionica rasla je “brzinom svjetlosti” i kompanija je uskoro bila vrijedna kao i njemački farmakološki div Bayer.
Miller, novinar Financial Timesa, očekivao je da će u istraživanju za knjigu otkriti i onaj ključan, prelomni trenutak za BioNTechov razvoj koji je omogućio njegovu bajku.
Danas tvrdi da se to nije dogodilo te da iza uspjeha kompanije stoje osobnost i odlučnost njenih osnivača.
Nije mRNK tehnologija ključan sastojak vakcine, već su to Tuereci i Sahin, zaključuje Miller.
