Dvije sedmice nakon razornih zemljotresa u Turskoj i Siriji, spasilačke misije praktično su završene.
Dok Turska želi da u miru sahrani svoje mrtve, pakao za građane Sirije već godinama ne prestaje. Sada je situacija sve gora. Napušteni od strane skoro cijelog sveta, Sirijci su prepušteni sami sebi u građanskom ratu, a sada i posljedicama koje je ostavio zemljotres.
Zemljotres: Malobrojna pomoć sve teže stiže
Strane spasilačke ekipe se tamo nisu uputile. Malobrojna pomoć sve teže stiže. Sve zbog sankcija tamošnjem režimu, koji i usred prirodne katastrofe vodi rat sa zapadnim zemljama, prenosi Nova.rs.
Iako se čini da se sada planeta ujedinila sa ciljem da što prije zaliječi posledice ove katastrofe, postoji stvar o kojoj niko ne govori.
Naime, čini se kao da su trenutno sve oči uprte ka Turskoj, dok se Sirija – zemlja koja je i prije potresa bila razorena ratom, nalazi u njenoj sjenci. Niko ne razmatra to kako će se ovaj narod suočiti sa ovim, možda i ključnim udarcem.
Prema posljednjim objavljenim podacima, u Siriji je poginulo više od 3.000 ljudi. Više od 7.000 je povrijeđeno.
U sjeverozapadnim dijelovima zemlje poginulo je najmanje 900 osoba. Više od 2.300 ih je povrijeđeno. Situacija je kritična u sjevernim gradovima Hama, Latakija i Tartus. Ipak, najpogođeniji je Aleppo, u kojem odavno bukti građanski rat.
Humanitarne organizacije proglasile su pogođeni dio Sirije „nakritičnijom tačkom na planeti“ nakon što jew ovo područje pogodio zemljotres.
Međutim, čak ni to nije dovoljno da svijet na kratak period zaboravi na politiku i razmirice, a fokusira se na ljude koji pate.
Spasilačke ekipe
Preko 100 država pomaže Turskoj, spasilačke ekipe su stigle iz njih 68. Poređenja radi, u Siriju je pomoć poslalo nekoliko arapskih zemalja, Rusija, a to pokušavaju da učine i Ujedinjene nacije.
Generalni sekretar UN izdao je hitan poziv za pomoć u vrijednosti od gotovo 400 miliona dolara za sirijsko stanovništvo pogođeno zemljotresom.
„Danas objavljujem da su UN uputile humanitarni apel za 397 miliona dolara za stanovništvo pogođeno zemljotresom u Siriji.
To će pokriti period od tri mjeseca“, rekao je generalni sekretar UN Antonio Guterres novinarima.
Dodao je da je u pripremi odgovarajući poziv za pomoć Turskoj.
On je pozvao sve zemlje članice UN da „finansiraju potpuno i bez odlaganja“ taj poziv za pomoć.
Time bi se osigurala humanitarna pomoć koja je, kako je naveo „očajnički potrebna za gotovo pet miliona Sirijaca“. Pomoć uključuje skloništa, medicinsku njegu i hranu.
Konvoji UN od skoro prolaze preko prelaza Bab Al-Hav. Prvi konvoj je krenuo jednim od dva otvorena prijelaza. Međutim, iz UN su saopćili da još nisu uspjeli da organizuju konvoj između linija fronta u Siriji.
Šef Ujedinjenih nacija je nedavno rekao da je sirijski predsednik Basar al-Assad pristao da otvori još dva granična prijelaza kako bi omogućili pomoć žrtvama zemljotresa u Siriji.
Bukti građanski rat
Guteres je pozdravio odluku sirijskog lidera da otvori granične prijelaze Bab Al-Salam i Al Raee za početni period od tri meseca.
Trenutno je UN-u dozvoljeno da isporuči pomoć u sjeverozapadno područje Idliba samo preko jednog prijelaza u Bab Al-Hava.
„Otvaranje ovih prijelaza – zajedno sa olakšavanjem humanitarnog pristupa, ubrzavanjem odobravanja viza i olakšavanjem putovanja između čvorišta – omogućit će da više pomoći brže stigne“, rekao je šef UN.
Rat koji je započeo davne 2011. godine primorao je milione građana da napuste svoje domove i „privremeno“ se presele u montirane barake.
Neki od njih su morali da se sele po privremenim smještajima više od 20 puta. Sada, nakon što je zemlju pogodio zemljotres, više nema ni tog smještaja...
Da situacija bude još gora, ovu zemlju pored rata mjesecima unazad parališu još dva velika problema. To su temperature koje su duboko zagazile ispod nule i pandemija kolere.
Sada su građani ostali na ulici, bez zaštite od bolesti i hladnoće. I, što je najgore, nema ni zaštite od zaraćenih strana. Naime, nad jednim regionom kontrolu dijele vlada, snage predvođene Kurdima i druge pobunjeničke grupe.
Zbog toga mnogi strahuju da vlada kojoj je prioritet sanacija ogromne štete neće imati ni resursa ni vremena da se bavi kontrolom nad njima. Zbog toga bi sukob koji „jede“ ovu zemlju mogao da eskalira.
