Hrvatska je protiv prijedloga 12 država članica da se evropskim sredstvima finansira postavljanje ograda i žica na vanjskim granicama EU, izjavio je u petak hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.
Na inicijativu Litve, 12 država članica EU potpisalo je pismo u kojem traže da se evropskim sredstvima omogući finansiranje ograda i prepreka na vanjskim granicama EU, kako bi se lakše borilo protiv ilegalnih migracija.
Osim Litve, to su pismo potpisale Austrija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Poljska i Slovačka.
"Mislim da Evropa nije blizu takvoj odluci jer to mora biti zajednička odluka svih država članica. Što se Hrvatske tiče, mi smo, zbog specifičnosti našeg susjedstva, gdje žive i Hrvati i zbog dobrosusjedskih odnosa koje nastojimo ostvariti, od početka govorili da se ne zalažemo za podizanje žica i ograda", rekao je Božinović.
U pismu u koje je uvid imala agencija France presse, a koje potpisuju ministri unutrašnjih poslova 12 zemalja, kaže se da je "podizanje fizičkih barijera učinkovita mjera zaštite granica koja služi interesima čitave EU, ne samo zemalja na prvoj crti".
Oni naglašavaju da "nadzor granica ne sprečava pokušaje ilegalnih prolaza", u pismu koje su poslali potpredsjedniku EK Margaritisu Schinasu i povjerenici za unutarnje poslove Ylvi Johansson.
"Ta legitimna mjera trebala bi biti dodatno i adekvatno finansirana iz evropskog budžeta", naglašavaju ministri u pismu.
Više hiljada migranata prešlo je posljednjih mjeseci granicu između Bjelorusije i EU, u Litvi, Latviji i Poljskoj. EU optužuje režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da orkestrira te prolaze, u znak odmazde za evropske sankcije.
Poljska i Litva počele su podizati ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je takvu ogradu na granici sa Srbijom podigla u vrijeme migrantske krize 2015.
Ministri unutarnjih poslova u petak su raspravljali i o prijedlogu da se uredba o dubinskim provjerama i zadržavanju migranata na granici izdvoji iz paketa prijedloga o migracijama i azilu, kako bi se donekle pomaknula stvar s tim prijedlogom oko kojeg države članice nikako da postignu suglasnost.
Tom se prijedlogu protive mediteranske zemlje i zemlje Višegradske grupe, koje insistiraju na tome da se dogovor postigne o cijelom paketu.
Zemlje koje se tome protive traže da se prije svega nađe odgovor na pitanje jesu li migranti, kada dođu u EU, stigli na teritorij pojedine države članice ili na teritorij EU kao cjeline.
Ako je odgovor na to pitanje da su ušli na teritorij EU, onda mora postojati solidarnost svih članica, a ne da teret njihova prihvata padne na zemlje koje se nalaze na vanjskim granicama, smatraju one.
Božinović kaže da je upravo to razlog zašto se ne može prihvatiti prijedlog o izdvajanju te uredbe iz cijelog paketa.
