Kada je riječ o dugovječnosti i preživljavanju dužeg vremena bez hrane, vrstu afričkog krpelja Argas brumpti teško je pobijediti, pokazuje novo objavljeno istraživanje.
Promatrani izbliza u laboratoriju tokom 45 godina od strane entomologa Juliana Shepherda sa Univerziteta Binghamton u New Yorku, neki od ovih krpelja preživjeli su čak 27 godina – daleko iznad prosjeka od 2-3 godine za vrste krpelja općenito .
Štaviše, neki od paukova uspjeli su preživjeti nevjerovatnih osam godina bez ikakve hrane, što je impresivno čak i za stvorenje koje je evoluiralo da može preživjeti bez puno hrane i pića.
I za konačni trik, jedna od ženki krpelja snijela je jaja četiri godine nakon smrti posljednjeg mužjaka krpelja u skupini. To je najvjerovatnije zbog toga što je ženka sposobna pohranjivati mušku spermu mnogo duže nego inače.
"Dugovječnost ovih krpelja očito je rekord za bilo koju vrstu krpelja", piše Shepherd u nedavno objavljenom radu u kojem iznosi svoje rezultate.
"Kašnjenje u reprodukciji vjerovatno predstavlja dugotrajno skladištenje održive sperme, također očito rekord za bilo koju vrstu krpelja."
Originalni krpelji bili su dar Shepherdu 1976. godine, a on ih je postavio za promatranje u svom laboratoriju u stabilnim uvjetima – 21 stepen Celzijusa ili 69,8 stepeni Fahrenheita i 81 posto relativne vlage. Potomci te izvorne grupe i danas su živi i razmnožavaju se.
Kada je 1984. nestalo izvora hrane – zečeva, miševa i krvi štakora – počelo je istraživanje gladovanja, a na polovici osmogodišnjeg posta uginuo je posljednji izvorni mužjak krpelja.
“Uvijek sam oduševljen prilagodbama organizama na njihovu okolinu”, kaže Shepherd. "U ovom slučaju, suho okruženje praktički bez pristupa vodi kroz duže vremensko razdoblje i način života koji mora čekati vrlo duge intervale bez hrane između susreta sa životinjama domaćinima."
A. brumpti su relativno veliki za krpelje, dugački do 20 milimetara. Tradicionalno, često se nalaze u jazbinama, prašnim kupkama ili termitima, tražeći druge životinje (uključujući ljude) za grickanje, piše Science Alert.
Međutim, iako grizu ljude, nisu uzročnici nijedne poznate bolesti. Ova stvorenja također imaju meku i kožastu kožu bez tvrdih ploča koje se nalaze u poznatijim vrstama krpelja.
Hoće li potomci izvornih krpelja na kraju živjeti toliko dugo ili ne, tek treba utvrditi - mlađi krpelji sada idu u Južnu Afriku kako bi pomogli u istraživanju DNK.
"Istraživanje o tome kako organizmi svladavaju takve izazove može dati razumijevanje o tome kako bi drugi organizmi, uključujući nas, mogli podnositi slične izazove", kaže Shepherd.
Shepherdov rad objavljen je u časopisu Journal of Medical Entomology.
