Dok su hiljade ljudi izgubile živote u mnogim katastrofama uzrokovanim klimatskim promjenama 2023. godine, mnoge zemlje su doživjele "najsmrtonosnije" zemljotrese i poplave u svojoj novijoj historiji.
Anadolu donosi vijesti o najrazornijim zemljotresima i poplavama koji su obilježili svijet ove godine.
Iako se ove godine u svijetu nije dogodio nijedan zemljotres jačine veće od osam stepeni, bilo je 18 zemljotresa jačine veće od sedam i 123 zemljotresa magnitude veće od šest.
Najveći zemljotres bio u Turskoj
Najjači i najsmrtonosniji zemljotres 2023. godine zabilježen je u Turkiye.
Turska je 6. februara pogodio zemljotres jačine 7,7 stepeni Richterove skale, čiji je epicentar bio okrug Pazarcik u Kahramanmarasu.
Prema podacima AFAD-a, zemljotres, koji se dogodio na dubini od 8,6 kilometara, izazvao je razaranja u 11 provincija u Turkiye i velika razaranja i gubitak života u Siriji. Zemljotres se osjetio u cijeloj Turskoj i mnogim dijelovima Bliskog istoka i Evrope.
Istog dana u poslijepodnevnim satima dogodio se drugi zemljotres jačine 7,6 stepeni po Richterovoj skali, ovog puta s epicentrom u okrugu Elbistan u Kahramanmarasu.
U ovim zemljotresima poginulo je 50.500 ljudi, povrijeđeno je više od 100.000, a uništeno je 7.248 objekata.
Zemljotresi se nazivaju "katastrofom vijeka", jer su zabilježeni kao "najsmrtonosniji zemljotres u posljednjih 100 godina u Turkiye".
Najsmrtonosniji zemljotres u Maroku
Drugi zemljotres, koji je izazvao najviše žrtava u 2023. godini, dogodio se u Maroku u noći 8. septembra.
Skoro 3.000 ljudi je poginulo, a više od 6.000 je povrijeđeno u zemljotresu jačine sedam stepeni Richterove skale, čiji je epicentar bio u regiji Al-Huz u Marakešu.
U ranijim izjavama zvaničnih vlasti navedeno je da je zemljotresom pogođeno 2,8 miliona ljudi, što odgovara dvije trećine stanovništva u regionu, a oko 60.000 kuća je djelimično ili potpuno uništeno.
Nasser Jabur, predsjednik Nacionalnog geofizičkog instituta Maroka, opisao je zemljotres kao "najveći zemljotres u prošlom vijeku u historiji zemlje".
Zemljotresi u Afganistanu
Treći ovogodišnji zemljotres, koji je izazvao najviše žrtava, dogodio se 7. oktobra u Heratu u Afganistanu, na granici s Iranom.
Nakon ovog zemljotresa dogodila su se četiri uzastopna zemljotresa, od kojih je najveći bio jačine 6,3 stepena, a zabilježeno je i mnogo naknadnih zemljotresa jačine preko pet stepeni.
Talibanska privremena vlada objavila je da je poginulo oko 2.500 ljudi, a hiljade je povrijeđeno u zemljotresima.
I 21. marta u regiji Hindukus u Afganistanu dogodio se zemljotres jačine 6,5 stepeni Richterove skale. U zemljotresu, koji se osjetio i u Pakistanu, poginula je 21 osoba. Ovaj zemljotres je zabilježen kao "peti najsmrtonosniji zemljotres 2023. godine".
Četvrti najsmrtonosniji zemljotres 2023. je u Nepalu
Početkom novembra Nepal je pogodio zemljotres jačine 5,6 stepeni.
Epicentar je bio 42 kilometra južno od nepalske regije Jumla.
U katastrofi, koja je zabilježena kao "četvrti najsmrtonosniji zemljotres ove godine", poginulo je 157 ljudi, a veliki broj je povrijeđen.
Zemljotresi u Ekvadoru i na Filipinima
Drugi zemljotresi s velikim brojem žrtava 2023. zabilježeni su u Ekvadoru i na Filipinima.
U zemljotresu jačine 6,7 stepeni Richterove skale koji se dogodio u Ekvadoru 18. marta poginulo je 18 ljudi.
Na Filipinima je poginulo 11 ljudi u zemljotresu jačine 6,7 stepeni Richterove skale koji se dogodio u regionu Burias na jugu zemlje 17. novembra.
Poplave u svijetu
Poplave, koje su među najvećim prirodnim katastrofama s kojima se suočava čovječanstvo, odnijele su hiljade života 2023. godine.
Promjenjivi režim padavina zbog klimatskih promjena, emisija ugljika i raznih okolišnih faktora doveo je do toga da se mnoge zemlje na globalnoj razini suoče s ovim prirodnim katastrofama.
Najveću štetu u poplavama su pretrpjela naselja i poljoprivredne površine, što je rezultiralo velikim štetama, ali i gubitkom života.
Najveća ovogodišnja poplava dogodila se u Libiji
"Oluja Daniel", koja je bila efikasna u centralnom Mediteranu i pogodila je istok Libije 10. septembra, izazvala je poplave u gradovima Bengazi, Beyda, Merj, Suse i Derna.
Dok je više od 4.300 ljudi poginulo u poplavama koje su pogodile istok zemlje, 40.000 ljudi, uključujući najmanje 17.000 djece, raseljeno je unutar zemlje.
U poplavama pogođenim područjima na istoku zemlje oštećeno je 70 posto infrastrukture.
Oštećeno je 95 posto obrazovnih ustanova, a obrazovanje u zemlji obustavljeno je na deset dana.
Proglašena je trodnevna žalost za poginule u poplavama.
Urušavanje brane Bumansur kapaciteta 23 miliona kubnih metara i brane El-Bilad kapaciteta 1,5 miliona kubnih metara, koje su izgrađene u Libiji između 1973. i 1977. za svrhe kao što su suzbijanje poplava i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, ostavilo je Dernu pod vodom.
Raspadanje leševa pod ruševinama u gradu i miješanje kanalizacione vode s vodom za piće dovelo je do opasnosti od epidemijskih bolesti.
Međunarodna organizacija Ujedinjenih nacija za migracije (IOM) objavila je da je oko 40.000 ljudi raseljeno u gradovima pogođenim poplavama u Libiji.
Portparol vlade libijskog nacionalnog jedinstva Mohammed Hammude rekao je da su padavine najveće zabilježene u više od 40 godina.
Poplave u Demokratskoj Republici Kongo
U provinciji Južni Kivu na istoku Demokratske Republike Kongo (DRC) 438 ljudi je poginulo u poplavama izazvanim obilnim kišama u maju.
Nakon poplave, u zemlji je proglašena nacionalna žalost.
I Grčka svjedok obilnih kiša
U poplavama koje su se dogodile u Grčkoj zbog padavina koje su počele 5. septembra poginulo je 17 osoba.
Obrazovanje u osnovnim i srednjim školama obustavljeno je zbog poplava u grčkoj regiji Tesalija.
Uragani i oluje
Oko 1,2 miliona ljudi evakuisano je zbog poplava izazvanih tajfunom Doksuri u kineskoj sjevernoj provinciji Hebei u augustu.
U septembru su obilne kiše izazvale poplave u provinciji Guangdongu na jugu zemlje.
Oko 537 ljudi je izgubljeno tokom uragana "Freddy", koji se dogodio u istočnoafričkoj državi Malavi u aprilu.
Više od hiljadu ljudi poginulo je u Malaviju zbog uragana "Freddy" koji je pogodio jugoistočnu obalu Afrike.
Usljed razaranja uzrokovanog klimatskim promjenama uništene su kuće, mostovi, škole i radna mjesta, a oštećeni su putevi, dalekovodi i poljoprivredno zemljište.
Više od pola miliona ljudi u zemlji moralo je da napusti svoje domove.
U južnoameričkoj državi Peru, 2.500 porodica ostalo je bez krova nad glavom zbog poplava izazvanih tropskim uraganom "Jaku" u martu.
U Japanu, koji je bio pogođen tropskim tajfunom Mawar, koji se pojavio u istočnoj Aziji, jedna osoba je poginula u junu, a sprovedena je i privremena evakuacija za dva miliona ljudi.
Monsunske kiše
Otprilike 60.000 ljudi raseljeno je zbog poplava uzrokovanih monsunskim kišama u Mijanmaru u augustu.
U istom periodu, oko 700.000 ljudi ostalo je nasukano u Bangladešu zbog poplava i klizišta.
Najmanje 1,2 miliona ljudi pogođeno je poplavama u regijama u zemlji, uključujući Cox's Bazar, Chattogram, Bandarban i Rangamati.
Poginulo je 215 ljudi u katastrofama i nesrećama izazvanim monsunskim kišama koje su počele krajem juna u Pakistanu.
Poplave koje su se dogodile na jugu Somalije u aprilu negativno su utjecale na 460.000 ljudi.
Ujedinjene nacije (UN) uputile su hitan poziv za pomoć nakon zabrinutosti zbog porasta epidemijskih bolesti poput kolere i malarije u regionu pogođenom poplavama.
U Somaliji je pola miliona ljudi moralo da napusti svoje domove zbog poplava izazvanih obilnim kišama u novembru.
Poplava, koja se dogodila zbog obilnih kiša u indijskoj državi Asam u junu, poplavila je 108 sela i raselila više od 115.000 ljudi koji žive u selima.
U Jemenu, jake kiše i poplave raselile su u martu više od 9.000 porodica u gradu Marib u centralnom dijelu zemlje.
