Prošla godina bila je najtoplija u Evropi od kada se vodi evidencija i brojke su značajno veće od prethodnog rekorda, kažu naučnici.
Temperature na kontinentu bile su za 1,9 stepeni Celzijusa više od prosječnih temperatura za period između 1981. i 2010. godine.
I na Arktiku temperature se povećavaju velikom brzinom, pokazuju podaci iz izvještaja Stanje klime za 2020. godinu koji je objavilo Američko meteorološko društvo.
Temperatura iznad površine bila je najviša od 1900. godine kada su počeli da se prikupljaju podaci.
Prethodna godina bila je najtoplija u istoriji Evrope i među tri najtoplije globalno, potvrdili su izvještaji naučnika.
Razlika između te godine i nekih prethodnih je prilično veća nego što se mislilo, pokazali su ovi podaci.
Osim što je nadmašila dugogodišnji prosjek za 1,9 stepeni, 2020. godina u Evropi bila je za 0,5 stepeni Celzijusa toplija od prethodnog rekorda.
"Ovolika razlika u odnosu na prethodni period, koja je poprilično velika, razlog je za brigu", kaže doktor Robert Dan, viši naučnik za klimatske prilike Meteorološkog zavoda Velike Britanije.
"Ovo ne treba da nam promakne, ne samo zbog temperatura koje su sve veće, već zbog ekstremnih pojava poput toplotnih talasa koje smo imali ove i prošle godine. Širom svijeta vidimo posljedice toga", ističe on.
I drugi istraživači se slažu da su rekordne vrućine u Evropi problematične.
"Razlika između ovog i prethodnoh rekorda trebalo bi sve da nas zabrine", kaže profesorka Gabi Hegerl, koja predaje klimatske sisteme na Univerzitetu u Edinburgu i nije radila na ovoj studiji.
Evropski temperaturni podaci su precizni i mogu se naći informacije sa početka ili prije industrijske ere kroz dokumente i zabilješke saradnika, smatra ona.
"Iz tih podataka se može zaključiti koliko je ova vrućina neuobičajena", dodaje.
Toplota je dovela do velikih temperaturnih razlika u odnosu na dugogodišnje prosjeke u Evropi, a u Estoniji, Finskoj i Letoniji te razlike dostigle su 2,4 stepena Celzijusa.
Od 2014. godine, zabilježeno je pet najtoplijih godina u Evropi.
Još jedan dio planete na kojem se zagrijavanje ubrzano povećava je Arktik.
Temperature iznad površine dostigle su zabrinjavajući novo - za 2,1 stepen Celzijusa više su od prosjeka između 1981. i 2010. godine, zabilježivši rekord u 121 godini dugoj istoriji mjerenja.
Takođe, sedam godina uzastopno temperature za više od jednog stepena Celzijusa nadmašuju prosjek.
"Vidimo da se i Arktik zagrijava munjevito - ovo je najveća zabilježena temperatura površine Arktika od 1899. godine kada su mjerenja počela", kaže Dan.
To se, naravno, odražava na klimu u obližnjim dijelovima svijeta u šta spadaju i dijelovi Evrope, ali se uticaj ove pojave mogu osetiti širom svijeta, objašnjava ovaj naučnik.
Nije bilo mnogo kiše u 2020. godini i stručnjaci smatraju da je to mehanizam kojim se planeta brani od konstantnog zagrijavanja.
Ukupna atmosferska isparavanja bila su značajno viša od prosjeka, a rastuća vlažnost učinila je da ljudima bude još toplije.
Kada se svi parametri uzmu u obzir, oni ukazuju da je ovo postalo "naša nova normalnost", kako kažu neki stručnjaci.
"Poslije izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene Ujedinjenih nacija, i ovaj izvještaj šalje vrlo jasnu poruku", tvrdi doktorka Kejt Vilet iz Meteorološkog zavoda Velike Britanije.
Klima se promijenila i vjerovatno će nastaviti da se mijenja ukoliko se ne smanji emisija gasova staklene bašte, koji su osnovni uzročnik klimatskih promjena, smatra ona.
"Već možemo vidjeti kako se naše društvo i naša prirodna sredina mijenjaju", zaključuje naučnica
