Sindikalni vođa, ikona slobode i dobitnik Nobelove nagrade: bivši poljski predsjednik Lech Walesa danas (29.9.) puni 80 godina.
Električar brodogradilišta u Gdanjsku postao je ključna figura u padu Željezne zavjese krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Iako se odavno povukao iz svakodnevnog političkog biznisa, sada je ponovo uključen u prosvjede protiv politike vladajuće stranke nacionalno-konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS), piše DW.
Sindikalni vođa ruši vlast
Walesa je rođen u selu Popowo u središnjoj Poljskoj 1943. godine, a sa 16 godina napustio je dom kako bi postao električar. Već 1970. je sudjelovao u otvorenoj pobuni u brodogradilištu u Gdanjsku, koju su komunističke vlasti nasilno ugušile. Nakon ovog iskustva se više i više politički aktivira tako da se 1976. pridružio demokratskom pokretu i počeo organizirati podzemne sindikate.
Ovaj rad je Walesi priskrbio popularnost među kolegama, ali ga je stajao i posla. Uvođenje izvanrednog stanja pod generalom Wojciechom Jaruzelskim u prosincu 1981. naglo je zaustavilo Walesin politički uspon. On i deseci drugih disidenata su uhićeni, a nezavisni sindikat Solidarnost je zabranjen. Walesa je stavljen u kućni pritvor, ali je mogao nastaviti borbu protiv komunističkog vodstva. Nakon jedanaest mjeseci pušten je i vraćen u brodogradilište. Gledajući unatrag na to razdoblje Walesa je u jednom kasnijem intervjuu rekao: "Uvođenje ratnog stanja je predstavljalo poraz za komuniste, a ne za nas. Bio je to posljednji čavao u njihov lijes."
Nikada nisam htio biti vođa
Walesa se definitivno urezao u pamćenje Poljaka kada ga je, prilikom posjeta Poljskoj 1983., primio zemljak Ivan Pavao II., a međunarodnu slavu je donijela Nobelova nagrada za mir dodijeljena iste godine. Iako mu je komunistička tajna policija stalno bila za petama, Walesa je ipak nekako uspio nastaviti iz pozadine voditi Solidarnost. Reformska politika Glasnosti sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova, dovela je do još jednog vala štrajkova u Poljskoj 1988., što je vladu natjeralo za pregovarački stol. Ukinuta je zabrana Solidarnosti i raspisani su prvi djelomično slobodni izbori. Na izborima 1989. sindikat, koji je postao stranka, osvojio je sva demokratski dodijeljena mjesta i formirao prvu nekomunističku vladinu koaliciju pod premijerom Tadeuszom Mazowieckim.
Godinu dana kasnije, Poljaci su izabrali Walesu za svog prvog demokratski izabranog predsjednika nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, na vlasti se osjećao manje ugodno nego u otporu. Već na sljedećim izborima 1995. Walesa je izgubio predsjedničke izbore od bivšeg komunista. U drugom pokušaju pet godina kasnije dobio je samo oko jedan posto glasova. Walesa je bio svjestan svog nesnalaženje na visokim političkim položajima. „Nikada nisam htio biti vođa. To je protiv moje prirode", rekao je u jednom intervjuu.
Sjena na biografiji
„Usprkos tomu što se baš nije snalazio kao političar, Walesa je i dan danas popularan i cijenjen u cijelom svijetu", kaže povjesničar Andrzej Paczkowski. Jednostavan, ali inteligentan i snalažljiv Walesa je primjer da "možete postići sve, da gotovo svatko može postati veliki vođa."
Njegova međunarodna reputacija borca za slobodu pretrpjela je udarac zbog njegove navodne suradnje s tajnom policijom tijekom komunizma. U više navrata optuživan je da je za državne tajne službe radio pod pseudonimom "Bolek". Sam Walesa je uvijek odbacivao ove optužbe.
Zaslužan za njemačko ujedinjenje
Nakon što je napustio aktivnu politiku, Walesa je putovao svijetom kao govornik i pokušavao širiti poruku mirnih političkih promjena putem svog Instituta Lech Walesa. Posljednjih godina, duboko religiozni katolik pridružio se rastućim prosvjedima protiv nacionalno-konzervativne vlade u zemlji. U lipnju ove godine je marširao Varšavom na čelu stotina tisuća prosvjednika. Unatoč tomu što ga s čelnikom PiS-a Jaroslawom Kaczynskim veže zajednička prošlost još iz razdoblja rada u sindikatu Solidarnosc.
Lecha Walesu poštuju i mnogi borci za demokraciju u bivšem DDR-u, smatraju ga zaslužnim i za njemačko ujedinjenje. „Bez Lecha Wales ne bi bilo ponovnog ujedinjenja Njemačke, jer je borba Solidarnosci nama u Istočnoj Njemačkoj dala mnogo snage da se borimo za vlastitu slobodu", kaže generalna konzulica Njemačke u Gdanjsku Cornelia Pieper.
Stoga ni ne čudi da su se rođendanskim čestitkama pridružili mnogi državnici pa tako i njemački predsjednik Frank Walter Steinmeier. „Vašim putem pregovora, mira i pomirenja ste pripremili put za ujedinjenje Europe nakon pada Željezne zavjese", poručio je slavljeniku njemački predsjednik. I ukazao na aktualne odnose Njemačke i Poljske koji nisu uvijek harmonični. „Zbog ruske agresije na Ukrajinu, Poljska i Njemačka su sve više i više okrenute čvrstom partnerskom odnosu u borbi za zajedničke vrijednosti i obrani naših liberalnih demokracija".
