Istraživači u Danskoj koriste umjetnu inteligenciju i podatke miliona ljudi kako bi pomogli u predviđanju faza života pojedinca do kraja, u nadi da će podići svijest o moći tehnologije i njezinim opasnostima.
Daleko od bilo kakve morbidne fascinacije, kreatori life2veca žele istražiti obrasce i odnose koje takozvani programi dubokog učenja mogu otkriti kako bi predvidjeli širok raspon zdravstvenih ili društvenih "životnih događaja".
"To je vrlo općeniti okvir za predviđanje ljudskih života. Može predvidjeti bilo šta ako imate podatke o obuci", kaže Sune Lehmann, profesorica na Tehničkom univerzitetu Danske (DTU) i jedna od autora studije nedavno objavljene u časopisu Nature Computational Science , rekao je AFP.
Za Lehmanna, mogućnosti su beskrajne.
"Mogao bi predvidjeti zdravstvene ishode. Dakle, mogao bi predvidjeti plodnost ili pretilost, ili biste možda mogli predvidjeti ko će dobiti rak, a ko neće dobiti rak. Ali također bi mogao predvidjeti hoćete li zaraditi puno novca," rekao je on.
Algoritam koristi sličan proces kao ChatGPT, ali umjesto toga analizira varijable koje utječu na život kao što su rođenje, obrazovanje, socijalne naknade ili čak rasporedi rada.
Tim pokušava prilagoditi inovacije koje su omogućile algoritme za obradu jezika da "ispitaju evoluciju i predvidljivost ljudskih života na temelju detaljnih sekvenci događaja".
"Iz jedne perspektive, životi su jednostavno slijed događaja: ljudi se rađaju, posjećuju pedijatra, kreću u školu, sele se na novu lokaciju, vjenčaju se i tako dalje", rekao je Lehmann.
Ipak, otkrivanje programa brzo je iznjedrilo tvrdnje o novom "kalkulatoru smrti", pri čemu su neka lažna mjesta obmanjivala ljude ponudama za korištenje AI programa za predviđanje očekivanog životnog vijeka - često u zamjenu za slanje osobnih podataka.
Istraživači insistiraju na tome da je softver privatan i za sada nedostupan na internetu ili široj istraživačkoj zajednici.
Podaci od šest miliona
Osnova za model life2vec su anonimizirani podaci oko šest miliona Danaca koje je prikupila službena agencija Statistics Denmark.
Analizom slijeda događaja moguće je predvidjeti životne ishode do posljednjeg daha.
Kad je riječ o predviđanju smrti, algoritam je u pravu u 78 posto slučajeva; kada je u pitanju predviđanje hoće li se osoba preseliti u drugi grad ili državu, ono je tačno u 73 posto slučajeva.
"Gledamo ranu smrtnost. Dakle, uzimamo vrlo mladu kohortu između 35 i 65 godina. Zatim pokušavamo predvidjeti, na temelju osmogodišnjeg razdoblja od 2008. do 2016., hoće li osoba umreti u sljedeće četiri godine", rekao je Lehmann.
"Model to može učiniti jako dobro, bolje od bilo kojeg drugog algoritma koji smo mogli naći", rekao je.
Prema istraživačima, fokusiranje na ovu dobnu skupinu – gdje je smrtnih slučajeva obično malo i daleko – omogućuje im da provjere pouzdanost algoritma.
Međutim, alat još nije spreman za korištenje izvan istraživačkog okruženja.
"Za sada je to istraživački projekt u kojem istražujemo što je moguće, a što nije moguće", rekao je Lehmann.
On i njegovi kolege također žele istražiti dugoročne ishode, kao i utjecaj društvenih veza na život i zdravlje.
'Javni kontrapunkt'
Za istraživače, projekt predstavlja znanstvenu protutežu velikim ulaganjima velikih tehnoloških tvrtki u algoritme umjetne inteligencije.
"Oni također mogu izgraditi ovakve modele, ali ih ne objavljuju. Ne govore o njima", rekao je Lehmann.
"Samo ih grade kako bi vam, nadamo se za sada, prodali više reklama ili da bi prodali više reklama i prodali vam više proizvoda."
Rekao je kako je "važno imati otvoreni i javni kontrapunkt kako bismo počeli razumjeti što se uopće može dogoditi s ovakvim podacima".
Pernille Tranberg, danska stručnjakinja za etiku podataka, rekla je za AFP da je to osobito točno jer slične algoritme već koriste tvrtke poput osiguravajućih društava.
Vjerovatno vas stave u grupe i kažu: 'U redu, imate kroničnu bolest, rizik je ovaj i ovaj', rekao je Tranberg.
"Može se koristiti protiv nas da nas se diskriminira tako da ćete morati platiti višu premiju osiguranja, ili ne možete dobiti kredit od banke, ili ne možete dobiti javno zdravstvo jer ćete umrijeti svejedno", rekla je.
Kad je riječ o predviđanju vlastite smrti, neki programeri već su pokušali takve algoritme učiniti komercijalnima.
"Na webu već vidimo satove s predviđanjima, koji pokazuju koliko ćemo ostariti", rekao je Tranberg. "Neki od njih nisu nimalo pouzdani."
