U Hrvatskoj su otvorena biračka mjesta na kojima više od 3,7 miliona glasača odlučuje o tome koji će ih zastupnici u iduće četiri godine predstavljati i ko će dobiti priliku formirati novu Vladu i upravljati državom.
Na ovim parlamentarnim izborima je više od 120.000 glasača manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3.511.000, dok bez prebivališta u Hrvatskoj aktivno registrovanih je 222.300 birača.
U utrci za 11. saziv Hrvatskog sabora su 2.302 kandidata na 165 listi.
U Hrvatskoj je danas neradni dan, a birališta će biti zatvorena u 19 sati.
Izbori na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske traju dva dana, a počeli su u utorak. Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri od ukupno 151 saborskog zastupnika, u 11. izbornoj jedinici koja obuhvata ukupno 41 državu.
Od 110 biračkih mjesta u dijaspori, najviše je u Bosni i Hercegovini, ukupno 43, dva manje nego na prethodnim izborima održanim 2020. godine, a glasa se u sedam bh. gradova. Najviše biračkih mjesta je u Mostaru, 22, u Vitezu pet, u Sarajevu četiri, u Tuzli dva, u Banjoj Luci jedno, a u Livnu četiri biračka mjesta.
U Njemačkoj je otvoreno 12 biračkih mjesta, po četiri biračka mjesta su u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, po tri su biračka mjesta određena za Italiju i Srbiju - jedno u Beogradu, dva u Subotici. Po dva biračka mjesta su u Crnoj Gori, Austriji, Mađarskoj, Švicarskoj te u Kanadi, dok je u svim preostalim državama biti otvoreno po jedno biračko mjesto.
Manjine su obuhvaćene u 12. izbornoj jedinici u kojoj se bira osam manjinskih zastupnika. Srbi kao najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj imaju pravo na tri saborska zastupnika. Sabor ima jednog zastupnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, u prethodnom sazivu ove manjine predstavljala je predstavnica Albanaca, no Bošnjaci su se ujedinili najavivši jednog kandidata za ove izbore, kako ne bi došlo do ponovnog rasipanja glasova druge najbrojnije manjine u Hrvatskoj.
Očekuju pobjedu kandidata koji bi u naredne četiri godine trebao predstavljati Bošnjake i druge četiri manjine. Ostala četiri manjinska zastupnika birat će u 12. izbornoj jedinici svi državljani Republike Hrvatske koji su registrirani kao pripadnici jedne od 22 institucionalizirane nacionalne manjine.
Najveće iznenađenje ovih izbora izazvala je objava predsjednika Zorana Milanovića koji izlazi na parlamentarne izbore kao premijerski kandidat Socijaldemokratske partije (SDP), odnosno koalicije Rijeke pravde, što je izazvalo polemike u javnosti te reakciju i ocjenu Ustavnog suda Hrvatske kako se predsjednik Republike Hrvatske ne može kandidovati na parlamentarnim izborima, osim ako da ostavku na aktivnu funkciju predsjednika. Međutim, unatoč preporukama Ustavnog suda, Milanović je ostao u kampanji za koaliciju Rijeke pravde, tako da je najavio odstupanje s predsjedničke funkcije kada se i službeno registruje kao premijerski kandidat većine. Funkciju predsjednika Hrvatske u tom slučaju privremeno može preuzeti predsjednik Hrvatskog sabora ili netko od potpredsjednika.
Premijerski kandidat HDZ-a i dalje je Andrej Plenković koji ovu funkciju obnaša od 2016. godine. Stranka Most kao svog premijerskog kandidata istaknula je Nikolu Grmoju, a stranka koja je trenutno na vlasti u Zagrebu, Možemo, saborsku zastupnicu Sandru Benčić.
Za preuzimanje vlasti i imenovanje premijera na čelu nove Vlade, pobjednička stranka ili koalicija morat će predsjedniku Hrvatske predočiti podršku najmanje 76 izabranih predstavnika na parlamentarnim izborima, što je minimalna natpolovična većina od ukupno 151 zastupnika.
Za Hrvatsku je 2024. superizborna godina jer građani imaju priliku tri puta glasati. Nakon parlamentarnih izbora, 9. juna slijede izbori za Evropski parlament, kao i u drugim zemljama članicama Evropske unije. Krajem 2024. godine hrvatski građani će imati priliku birati i na predsjedničkim izborima. Prvi krug bi se trebao održati krajem decembra, a bude li drugog kruga, on će se održati početkom 2025. godine, do kada i aktualnom predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću traje petogodišnji mandat.
