Naučnici ispituju dejstvo lijekova za dijabetes na neke od najtežih poremećaja mozga, uključujući Alzheimerovu bolest. Lijekovi za dijabetes, od Ozempica pa do starih terapija poput inzulina i metformina, utječu na nekoliko različitih aspekata metaboličkog sistema koji je uključen u Alzheimerovu bolest, uključujući protein koji se zove amiloid i upalu, kažu istraživači.
Nadaju se da bi poboljšanje korištenja glukoze i suzbijanje upale u cijelom tijelu – uključujući mozak – moglo da uspori napredovanje bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove.
Brojna istraživanja
Naučnici sa kojima je Reuters razgovarao ukazali su na sve brojnija istraživanja koja podržavaju testiranje lijekova za dijabetes protiv neurodegenerativnih bolesti.
Rezultati su, doduše, godinama daleko, a uspeh neizvjestan. Ali interesovanje su podstakli nedavni pozitivni podaci o lijekovima za Alzheumerovu bolest koji su pokazali da uklanjanje ljepljivih amiloidnih plakova akumuliranih u mozgu može usporiti kognitivni pad.
Dr. Susan Kraft, profesorica gerontologije i gerijatrijske medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Wake Forest, održala je glavni govor na naučnom skupu o Alzheimeru krajem prošle godine o potrebi testiranja tretmana kao što su lijekovi za dijabetes kako bi se usporilo napredovanje Alzheimerove bolesti.
Od tada su joj se, kaže, obratile mnoge farmaceutske kompanije i trenutno vodi ispitivanje koje procjenjuje dejstvo intranazalnog inzulina u kombinaciji sa drugim lijekom za dijabetes – na Alzheimerovu bolest.
Moguć oporavak?
„Terapije za dijabetes mogle bi da povećaju kliničku korist antiamiloidnih lijekova i potencijalno dovedu do potpune stabilizacije ili čak oporavka kod pacijenata sa Alzheimerom“, rekla je dr. Kraft.
„To je ono što ovi agensi rade, i što inzulin radi. On igra ulogu u regeneraciji. I to je ono što treba da se desi. S obzirom na njegovu ulogu u modulaciji imunološke funkcije, može spriječiti da amiloid nastavi da se akumulira“, objašnjava.
Za razliku od starijih lijekova, kao što je metformin, postoji komercijalni podsticaj da se testiraju noviji tretmani kao što su GLP-1 agonisti, među kojima trenutno dominira Ozempic – semaglutid, i Lilli’s Mounjaro. Četiri kompanije sa GLP-1 lijekovima čekaju rezultate ispitivanja tih lijekova za Alzheimerovu bolest.
Ivan Koičev, neuropsihijatar konsultant za Oksfordske univerzitetske bolnice, provodi testiranje semaglutida sa ciljem da zaustavi najranije promjene u mozgu ljudi koji su u riziku od razvoja Alzheimerove bolesti.
GLP-1 su njegov primarni fokus, rekao je, jer postoje „dobri epidemiološki dokazi da su povezani sa manjim rizikom od demencije, a nose mnogo manji rizik od ozbiljnih nuspojava u odnosu na terapije uklanjanja amiloida“. Naime, kod anti-amiloidnih terapija postoji rizik od opasnog oticanja mozga.
Svaki rezultat će se vrlo isplatiti. Demencija pogađa više od 55 miliona ljudi širom sveta, a očekuje se da će tržište lijekova za Alzheimerovu bolest porasti na 9,4 milijarde dolara do 2028, a za Parkinsonovu bolest na 6,6 milijardi dolara, navodi Citeline.
Međutim, uprkos njihovom potencijalu protiv Alzheimerove bolesti, rana istraživanja su dala različite rezultate, upozorila je Hanha Churchill, menadžerica istraživačkih komunikacija u Alzheimer’s Society.
Potrebne godine
„Definitivno vrijedi nastaviti, ali je teško procijeniti u ovoj fazi krajnji ishod“, rekla je ona.
Farmaceutska kompanija Novo Norodisk je 2021. godine započela dva ispitivanja semaglutida – koji se također prodavao za gubitak težine kao Wegovy – na hiljadama pacijenata sa ranom Alzheimerom.
Rezultati se očekuju do 2025. jer su potrebne godine da se pokaže efekat na progresivno stanje.
To istraživanje budno prate Lilly i Pfizer, kao i manje kompanije koje su otkrile da testiraju eksperimentalne GLP-1 lijekove protiv Parkinsonove bolesti.
Ispitivanja lekova za Parkinsonovu bolest obično traju kraće i zahtijevaju manji broj pacijenata jer je lakše procijeniti utjecaj na motoričke funkcije i vidjeti da li tretmani djeluju.
Vasilios Majsner, šef odjeljenja za neurologiju za neurodegenerativne bolesti u Univerzitetskoj bolnici Bordo, uključen je u probno testiranje Sanofijevog GLP-1 liksisenatida na Parkinsonovu bolest u srednjoj fazi. Kaže da obdukcija mozga pacijenata oboljelih od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti pokazuje da je signalizacija inzulina poremećena.
„To znači da su putevi koji osiguravaju podršku mozgu nefunkcionalni“, rekao je on. „Zato su ljudi počeli da se pitaju da li bi antidijabetici mogli da pomognu u liječenju ovih poremećaja.“
