Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko predstavio je u četvrtak 58. izvještaj u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku, u kojem je naglasio da u Bosni i Hercegovini i dalje traju prijetnje secesijom, blokade na državnom i federalnom nivou, što ne doprinosi kretanju zemlje naprijed ili poboljšanju života građana.
"Gledajući iz ove perspektive, Dejtonski sporazum je ogroman uspjeh, jer je donio mir u Bosni i Hercegovini, i još veći uspjeh, s obzirom na sve međunarodne sporove koji ostaju neriješeni desetljećima, poput Bliskog istoka, Kavkaza i drugih. Međutim, kako se ispostavilo, Dejtonski sporazum, iako je ujedno bio solidan okvir za budući razvoj Bosne i Hercegovine, donio je nesavršen mir. Nepobitna je činjenica da je u Bosni i Hercegovini, također uz pomoć nekih političara, poput Milorada Dodika, postignut značajan napredak u prvom desetljeću nakon Dejtona. Nažalost, međunarodna zajednica napravila je veliku konceptualnu grešku tokom provedbe Dejtonskog sporazuma - prerano smo ukazali povjerenje nekim političarima, a oni su iskoristili našu dobru volju za oživljavanje nacionalističkih i dezintegrirajućih politika, posebno od 2006. godine", rekao je Inzko, prenosi Anadolija.
"Odnosi unutar Predsjedništva Bosni i Hercegovine također su zabrinjavajući, jer se njegovi članovi sve više međusobno sukobljavaju. Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i član bh. Pedsjedništva Milorad Dodik često se pozivao na princip vitalnog entitetskog interesa zbog odluka za koje je smatrao da su štetne za interese bh. entiteta Republike Srpske", kazao je Inzko u izvještaju.
Od svih bh. politčara, Inzko je najviše puta spomenuo upravo Dodika u svom izvještaju, čime je želio dati do znanja ko je najveći kočničar napretka Bosne i Hercegovin.
Istakao je da se je Dodik pokušavao povezati pitanje statusa Kosova sa statusom RS, upozoravajući da će taj bh. entitet proglasiti nezavisnost ako se prizna nezavisnost Kosova.
"Dodik, de facto lider RS-a, u nekoliko navrata pokušao je uvući predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutrašnja politička pitanja Bosne i Hercegovine. U augustu je predvodio delegaciju RS-a da se sastane s Vučićem u Beogradu kako bi razgovarali o žalbama RS-a zbog 'nepravednih intervencija visokog predstavnika i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u ustavni poredak Bosne i Hercegovine'. Uoči sastanka, vlasti RS-a su navodno poslale dokument koji sadrži zaključke i prateće izvještaje o tim pitanjima, koje je Narodna skupština RS-a usvojila u novembru 2019. i februaru 2020. godine. Pohvalno, Vučić je ponovio posvećenost Srbija Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijem kao Dejtonski mirovni sporazum", rekao je Inzko.
Dotakao se i pitanja odnosa predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Dragana Čovića i predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.
"Nakon naknadnog sastanka Izetbegovića i Čovića, svaki je uveo nove ultimatume. Izetbegović izjavio je da neće biti daljnjih razgovora o izmjenama Izbornog zakona do imenovanja nove vlade Federacije Bosne i Hercegovine i imenovanja sudija na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Čović se usprotivio da neće biti nove vlade Federacije prije dogovora o izmjenama Izbornog zakona", istakao je Inzko.
Istakao je kako se Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine tokom procesa organizacije predstojećih lokalnih izbora (15. novembra) suočila s brojnim politički motiviranim opstrukcijama.
"Period političke kampanje ponovo je obilježen negativnom retorikom, koja produbljuje postojeće podjele i čini pomirenje u Bosni i Hercegovini sve težim. U ovom zaostalom političkom okruženju i druga pitanja, poput rodne ravnopravnosti, potpuno su po strani, što je neprihvatljivo za zemlju koja teži članstvu u Evropskoj uniji", naglasio je Inzko u izvještaju.
Dodao je da su nacionalističke političke elite u zemlji bile neefikasne u pokušaju da se posvete pitanjima koja su istinski važna za građane cijele države.
"Pojedini političari su fokusirani na nefunkcioniranje Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, što je rezultiralo povećanom ovisnošću zemlje i doprinijelo finansijskoj, zdravstvenoj i drugim nedostacima, koje će imati negativan utjecaj na cijelo stanovništvo", kazao je Inzko, dodajući da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju mnogo više.
Komentirajući posljednji izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini, podsjetio je da je u njemu navedeno da je postignut ograničen napredak u većini ključnih reformskih područja potrebnih za ispunjavanje obaveza i uslova za članstvo u Evropskoj uniji.
"Političkim liderima u Bosni i Hercegovini, koji jednoglasno nastavljaju javno izražavati podršku članstvu zemlje u EU, ovaj izvještaj bi trebao poslužiti kao poziv na akciju, da ostave po strani razlike i provedu reforme potrebne kako bi se zemlja kretala naprijed", rekao je Inzko.
Izvještaj koji je Inzko predstavio u Vijeću sigurnosti UN-a odnosi se na period od 16. aprila do 15. oktobra 2020. godine.
