Predsjednica Kosova Vjosa Osmani, u svom godišnjem obraćanju poslanicima Skupštine Kosova, ocijenila je da je 2023. bila teška godina u oblasti sigurnosti i pozvala je na jedinstvo u odbrani zemlje.
U govoru, koji su bojkotovale dvije opozicione partije, Demokratska partija Kosova i Alijansa za budućnost Kosova, Osmani je rekla da se obraća poslanicima na kraju veoma teške godine za Kosovo, nakon terorističkog napada 24. septembra u Banjskoj, na sjeveru Kosova.
Osmani je navela da je grupa koju podržava Srbija izvršila akt agresije da bi izazvala destabilizaciju. Ona je ocijenila da je ovaj napad još jednom ogolio lice Srbije, čiji san ostaje ideja srpskog svijeta.
"Napad od 24. septembra je, također, jasan pokazatelj da Srbija i njena sadašnja nomenklatura nisu zainteresovani za trajni mir, dobrosusjedstvo, niti za zatvaranje procesa dijaloga sa Kosovom. Nažalost, današnja politika Vučića je jučerašnja politika Miloševića. Dakle, hegemonističke ambicije nisu prestale. Banjska je bila samo opomena, a Srbija neće odustati od svojih mračnih planova“, naglasila je Osmani.
Kosovska predsjednica je kazala da u ovakvim situacijama ne smije biti političkih podjela, jer je Kosovu potrebno jedinstvo u odbrani suverenosti i nezavisnosti zemlje.
Govoreći o dijalogu, Osmani je kazala da taj proces biva sve teži zbog nekonstruktivnosti i opstrukcija Srbije, koja želi da izazove destabilizaciju ne samo na Kosovu, nego i šire.
“Nedostatak balansa i ravnopravnog pristupa u dijalogu nanijelo je veliku štetu tom procesu. Kosovo se i dalje suočava sa nepravednim i neproporcionalnim mjerama koje direktno utječu na interese građana. S druge strane, neuvođenjem mjera Srbiji zbog agresorskog akta 24. septembra i napada na vojnike KFOR-a i novinare u maju, ta država se, nažalost, samo ohrabruje da nastavi da koristi nasilje. Takvo neravnopravno tretiranje strana je udarac kredibilitetu procesa dijaloga i glavna prepreka za uspjeh tog procesa”, kazala je Osmani.
Navela je da je Kosovu nedavno dostavljen nacrt statuta Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, koji mora biti provjeren na Ustavnom sudu Kosova. Ona je istakla da je cilj da se osigura puna saglasnost tog statuta sa Ustavom Kosova, kako se ne bi dozvola posrednička vlast ili druge anomalije koje bi ugrozile funkcionisanje kosovske države.
Osmani je kazala da je pozvala na sastanak opozicione lidere kako bi se oko ove izazovne teme izgradilo jedinstvo u zaštitila funkcionalnosti Kosova.
Navela je da je tokom ove godine imala oko 200 sastanaka sa liderima i premijerima država, te predstavnicima najjačih međunarodnih organizacija, na kojima je radila na poboljšanju imidža zemlje. Kosovska predsjednica je kazala da je prioritet učlanjenje Kosova u NATO, kao i u Vijeće Evrope i EU.
Osmani je rekla da Kosovo ne može uvijek da se složi sa međunarodnom zajednicom o svakom pitanju, ali je istakla da nesuglasice treba rješavati uz obostrano poštovanje. Istakla je i da Kosovo uvijek treba da stoji uz Albaniju, bez obzira na razlike koje mogu postojati.
Ona je kazala da je od međunarodnih instanci tražila da reaguje na etničko čišćenje Albanaca iz Preševske doline, na jugu Srbije. Istakla je da je predložila da se u novom zakonu o državljanstvu olakšaju procedure za dobijanje kosovskog državljanstva za Albance iz Doline.
Osvrnula se i na nasilje nad ženama, kao veliki problem društva, pomenuvši posljednji slučaj Liridone Ademaj, čije je ubistvo naručio njen suprug. Ona je istakla da rodno zasnovano nasilje nije samo žensko pitanje, nego je test za humanost prema ovoj društvenoj krizi, koja zahtijeva posvećenost ka promjenama.
Prema Ustavu Kosova predsjednik zemlje dužan je da se obrati poslanicima najmanje jednom godišnje.
