"Mir ili rat" je u pitanju, vrišti naslov u tabloidu Metropol, koji se dijeli ujutru putnicima koji hrle na Zapadnoj stanici u Budimpešti. A tu je i uredan plavi križić u okviru pored opcije "mir", navodi u svojoj analizi BBC.
Kako navode to je slogan stranke Fidesz Viktora Orbana, koja se bori za osvajanje rekordnog četvrtog uzastopnog mandata na izborima u nedjelju.
Nakon 12 godina na vlasti, suočavaju se s prvim istinskim izazovom opozicije, saveza šest stranaka koji se ujedinio pod jednim kandidatom: Peterom Marki-Zayem.
A ruski rat u Ukrajini dao je dodatni poticaj utrci.
Mađarska dijeli granicu s Ukrajinom i do sada je primila više od pola miliona izbjeglica. Orban inzistira da samo on može Mađarsku držati izvan rata, pomažući ljudima, ali odbijajući isporučiti oružje Ukrajini.
Parola njegove stranke mira ili rata možda je pojednostavljena, ali je učinkovita. A emitira se, štampa i svijetli svijetlim slovima gdje god pogledate u Mađarskoj.
Prekida svaku muziku koju puštate na YouTubeu, pa čak i videozapise koji uključuju međunarodno praćenje rata u Ukrajini.
Vlada je na svoju kampanju potrošila osam puta više od svih opozicionih stranaka zajedno, prema skupini organizacija za kritičko praćenje. Pomaže to što vladajuća stranka ima potporu uglavnom popustljivih medija.
Kada već govorimo o Orbanu, ne smijemo zaboraviti pomenuti i njegov odnos sa Dodikom. Prije samo nekoliko mjeseci Orban je rekao da planira pomoći RS sa 100 miliona eura, kroz fond koji bi trebalo da bude osnovan tokom 2022. godine, a iz kojeg bi mali i srednji preduzetnici, kao i poljoprivrednici, mogli da izvlače bespovratna sredstva.
Osim finansijske podrške, Orban se suprotstavio pozivima novih njemačkih vlasti za sankcije protiv Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH i lidera vodeće partije bosanskih Srba Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Tada je Dodik iskoristio Orbanov dolazak da pokuša da ojača politički svoju poziciju. Insistirao je na tome da svojom politikom ne ruši BiH, nego je vraća na temeljne, daytonske postavke.
Vratimo se na opziciju u Mađarskoj. Fraza opozicije je "Orban ili Evropa".
Njihov kandidat Peter Marki-Zay tvrdi da bi se Mađarska trebala pridružiti Poljskoj, Velikoj Britaniji i drugima u isporuci oružja Ukrajini. A ako bude pozvan, i to samo u okviru NATO-a, trebao bi čak razmisliti o slanju trupa.
Oni se žale da je Fidesz izolirao Mađarsku od evropskog mainstreama, od konsenzualne demokratije, poštenja i pristojnosti. I da je u ovom ratu gospodin Orban čak otuđio najbliže saveznike Mađarske - Poljsku, Češku i Slovačku.
Sastanak ministara odbrane V4 iznenada je otkazan ove sedmice, a češki ministar odbrane optužio je Orbana da cijeni rusku naftu u odnosu na ukrajinsku krv.
Mađarska dobiva 85% svog plina i 64% svoje nafte iz Rusije, kroz naftovod koji namjerno zaobilazi Ukrajinu. Međutim, sporazum između Mađarske i Rusije o proširenju nuklearne elektrane Paks južno od Budimpešte s ruskim finansijama i tehnologijom izgleda sve više ugrožen ratom.
A kako je mađarska izborna kampanja dostigla svoj vrhunac, predsjednik Zelenskij odabrao je nedavni summit EU kako bi uputio vrlo ličnu poruku gospodinu Orbanu.
"Slušaj, Viktore, znaš li šta se događa u Mariupolju? I oklijevaš hoćeš li uvesti sankcije ili ne? I oklijevaš hoćeš li pustiti oružje ili ne? I oklijevaš hoćeš li trgovati s Rusijom ili ne? Nema vremena oklijevati. Već je vrijeme za odluku."
Danima nakon njegovog govora Ukrajinci u Budimpešti među brončanim su na Dunavskom nasipu uredili nove cipele, ukrašene cvijećem i plavo-žutim vrpcama ukrajinske zastave - u spomen na sve poginule u Mariupolju i u Ukrajini, žrtve ratnih zločina. ruska invazija.
Ideja da je Mađarska izolirana od inače proukrajinske Europe argument je koji vladina strana ogorčeno odbacuje.
Uoči glasanja, gospodin Orban je svom posljednjem predizbornom skupu rekao: "Ako opozicija pobijedi u nedjelju, sljedećeg će dana početi isporučivati oružje Ukrajini i zatvoriti slavine na ruskim plinovodima. Naše srce je uz Ukrajince, ali Mađarska se mora zauzeti za svoje interese."
Izborna aritmetika sugerira bližu utrku nego što bi Vlada željela.
Različite anketne agencije sugeriraju rekordnu izlaznost - možda čak 80%, u usporedbi sa 70% prije četiri godine.
U zemlji od 9,7 miliona, biračko tijelo bilo je gotovo ravnomjerno podijeljeno - po 2,6 miliona - prije četiri godine. Anketari procjenjuju da će o ovim izborima odlučivati između 300.000 i 600.000 birača koji su ili neodlučni ili neodlučni, a koji su na nišanu kampanja s obje strane.
