Općina Stari Grad Sarajevo u analizi otvorenosti lokalnih samouprava u Bosni i Hercegovini, zauzela je prvo mjesto sa 66,95 posto zadovoljenih indikatora. Monitoring je proveden u ukupno 145 općina u BiH, te Gradu Sarajevo, Gradu Istočno Sarajevo i Distriktu Brčko. Na press konferenciji Udruženja „Zašto ne“ predstavljeni su rezultati istraživanja, a općinskom načelniku Ibrahimu Hadžibajriću uručen je certifikat OPĆINA STARI GRAD – najotvorenija lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu.
„Veliko je ovo priznanje, naročito ako se uzme u obzir da je istraživanje obuhvatilo sve općine u BiH, iako smo mi i prošle godine proglašeni najtransparentnijom općinom, samo na manjem uzorku. Želim ovom prilikom da se se zahvalim svojim saradnicima i uposlenicima koji su svojim radom doprinijeli ovako dobrim rezultatima. Svjestan sam da ima još prostora za unapređenje, ali ima i dosta toga što nismo u mogućnosti da uradimo zbog nedorečenih zakona koji opterećuju lokalnu samoupravu i sputavaju nas. Nadam se da će ovo biti podstrek i za ostale jedinice lokalne samouprave u BiH i da ćemo nas pet prvoplasiranih na ovoj listi biti uzor i za ostale općine u BiH“, izjavio je općinski načelnik nakon preuzimanja certifikata. Dodao je da će se i ubuduće raditi na podizanju nivoa transparentnosti kako bi se ovaj procenat povećao barem za 15-20 posto.
Analiza je obuhvatala četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost, a cijenili su se budžetska transparentnost, javne nabavke, javne rasprave, pristup informacijama, izvještavanje o Općinskom/Gradskom vijeću i drugo.
Monitoring je četvrtu godinu zaredom provelo UG „Zašto ne“, a kako je istakla Selma Ašćerić iz ovog udruženja, lokalne vlasti u BiH u 2019. godini ukupno su zadovoljile svega 34 posto postavljenih indikatora.
„Općina Stari Grad imala je rezultat koji je zaista dobar 67%, Grad Tuzla zadovoljio je 60% indikatora, Grad Bijeljina 59%, Općina Ilijaš 58%, te Općina Tešanj sa rezultatom od 58%. Ove općine i gradovi su imali najbolji rezultat kad je u pitanju mjerenje za 2019. godinu“, izjavila je Ašćerić.
Rezultati monitoringa predstavljeni su i kroz prateću brošuru iz koje je vidljiv poredak svih 145 jedinica lokalne samouprave i pomenutih gradova i distrikta. Govoreći o sarajevskim gradskim općinama i Gradu Sarajevo, Općina Stari Grad zauzima prvo mjesto sa 66,95% ispunjenih indikatora, na sedmom mjestu je Općina Novo Sarajevo sa 53,53%, potom na 22.mjestu Općina Centar sa 44,75%, na 28.mjestu Grad Sarajevo sa 42,07% i na 68.mjestu Općina Novi Grad Sarajevo sa 35,35% ispunjenih indikatora.
Ašćerić je istakla i da je monitoring pokazao hronične nedostatake određenih podataka kao što su: neadekvatno provođenja Zakona o slobodi pristupa informacijama, planiranje i trošenje budžetskih sredstava, odnosno objavljivanje odluka koje se tiču utroška budžetskih sredstava, neažuriranje web-stranica općina i gradova i drugo.
O načinu provođenja ovog monitoringa govorila je Danira Karović, iz Udruženja „Zašto ne“.
„Naš istraživač otvori općinsku web stranicu i prolazi kroz 80 i više indikatora i provjerava da li općina, grad ili distrikt ima te podatke na svojoj stranici. Neki su veoma jednostavni podaci, poput: da li općina objavljuje svoj statut, plan rada, poslovnik o radu i slično, a neki su komplikovaniji“, kazala je Karović i pojasnila da su set indikatora koji se ocjenjuju napravili na osnovu metodologije, odnosno preporuka međunarodnih institucija.
„To su budžeti, izvještaji o izvršenju budžeta, planovi rada, izvještaji o radu, javne nabavke, strateški dokumenti, nadležnosti…“, pojasnila je.
Cilj projekta je postići proaktivnu transparentnost, način rada u kojem institucija u roku od sedam dana objavljuje planove, programe, dokumente koje je napravila, te da se omogući lakši pristup informacija za javnost a bez pozivanja na Zakon o slobodi pristupa informacijama, istaknuto je na press konferenciji.
Nažalost, još postoje slučajevi općina i gradova koje nemaju web stranicu ili su stranice neadekvatno i nepravovremeno ažurirane, a lokalne zajednice u većini slučajeva nemaju ni
mjesečne biltene o svom radu i aktuelnim dešavanjima u tim lokalnim zajednicama.
Nešto manje od polovine institucija, njih 48% obuhvaćenih istraživanjem u 2019. godini nije provelo nikakav vid javnih konsultacija kada su u pitanju nacrtu budžeta za tu godinu, a dokument Budžet za građane ima svega 18 jedinica lokalne samouprave u BiH.
U Općini Stari Grad je monitoring proveden krajem prošle godine kada je ispunjen upitnik dostavljen iz Udruženja „Zašto ne“ u kojem je potvrdno odgovoreno na većinu postavljenih pitanja. Osim toga, bilo je potrebno dostaviti linkove za dokumente i informacije za koje se tvrdilo da su javni i nalaze se na općinskoj web stranici. Među njima su bili i likovi koji vode na objave bužeta, javnih rasprava, javnih poziva i konkursa nevladinim organizacijama, općinski bilten i dr.
Na linku su rezultati svih jedinica lokalnih samouprava u BiH.
