Jedna britanska studija upućuje na zaključak da postoji veza između čestog udaranja lopte glavom i zdravstvenih problema, pa čak i demencije.
U nekim zemljama djeci se zabranjuje igra glavom.
Povećan rizik
Što neko češće udari loptu glavom, time povećava rizik kognitivnih smetnji. To je ukratko zaključak jedne upravo objavljene studije u Velikoj Britaniji.
Pod kognitivnim smetnjama se podrazumijeva, između ostalog, sve veću dozu zaboravljivosti, pad stepena pažnje, probleme s koncentracijom, govorne smetnje, probleme s orijentacijom ili gubitak sjećanja, prenosi DW.
Istraživači su u okviru studije provedene po narudžbi Engleskog nogometnog saveza (FA) analizirali rezultate ankete provedene među 468 bivših profesionalnih nogometaša starijih od 45 godina.
U prosjeku su ispitanici bili stari oko 63 godine. Oni su morali procijeniti jesu li tokom jednog nogometnog meča ili treninga igrači glavom između 1-5 puta, 6-15 ili više od 15 puta.
Nakon toga su tokom telefonskih intervjua testirane njihove kognitivne sposobnosti.
Rezultat: kod onih igrača koji su najčešće igrali glavom uočen je (u odnosu na one igrače koji su relativno rijetko igrali glavom) više od trostruko veći rizik pojave kognitivnih smetnji.
"Slični rezultati su uočeni i kod drugih kognitivnih testova povezanih s demencijom i Alzheimerom", stoji u studiji.
Istraživači su ipak „ograničili“ tu izjavu, odnosno precizirali:
Studija izazvala mnogo pažnje
"Budući da je dokumentirano samo 13 slučajeva ljekarski dijagnosticirane demencije koje su spomenuli ispitanici, s oprezom treba interpretirati rezultate i zaključke u kontekstu tih slučajeva.“
Dosta pažnje u medijima izazvala jedna studija Univerziteta Glasgow 2019. godine. Naučnici su tada analizirali uzroke smrti više od 7.500 škotskih profesionalnih nogometaša.
Sudeći po rezultatima te studije, rizik kod tih igrača da umru od posljedica Alzheimera, Parkinsona ili drugih oblika demencije, bio je tri i po puta veći nego kod prosjeka za cjelokupno stanovništvo.
Jedna studija u Švedskoj je analizirala oko 6.000 nogometaša koji su između 1924. i 2019. odigrali najmanje jednu utakmicu u elitnoj švedskoj ligi.
U proljeće 2023. je došla do rezultata da nogometnih profesionalci, u odnosu prema općoj populaciji, imaju oko 1,5 puta veći rizik da obole od Alzheimera ili drugih oblika demencija.
Nogometaši u polju, a posebno odbrambeni igrači, više su ugroženi od golmana. To stoji i u švedskoj i u škotskoj studiji.
Igrači u polju prilikom dvoboja češće „zarade“ i ozljede glave.
Češće i udaraju loptu glavom. Do istog rezultata došli su i istraživači koji su radili na novoj britanskoj studiji.
Zato oni predlažu da se smanji broj udaraca glavom kako bi se preventivno djelovalo po pitanju kasnijih kognitivnih smetnji.
Potrebne su nove studije, tvrdi se, kako bi se ustanovila svojevrsna gornja granica za broj udaraca glavom koji su prihvatljivi, a da ne prijeti rizik od mogućih kasnijih zdravstvenih problema.
U Sjedinjenim Američkim Državama je već od 2015 na snazi zabrana igre glavom za nogometašice i nogometaše mlađe od deset godina.
U Engleskoj i Škotskoj je trening igranja glavom zabranjen sve do navršene 12 godine.
U Škotskoj već postoje i restrikcije za profesionalce. Na dan uoči i dan nakon nekog meča na treningu ne smiju igrati glavom.
A za Premier League vrijedi:
Nijemci krenuli drugim putem
“Preporučuje se da se tokom treninga maksimalno deset puta izvede udarac glavom pojačanom snagom.”
Pritom se misli na udarac lopte glavom nakon dužih dodavanja, nabacivanja, kornera ili slobodnih udaraca.
Njemački nogometni savez (DFB) krenuo je drugim putem: od sezone 2024./2025. će se reformirati dječji i nogomet mlađih uzrasta u starosnoj grupi do 11 godina.
"Bambiniji“ dakle nogometašice i nogometaši iz najmlađih uzrasta, smiju igrati na vrlo malim igralištima, s malim golovima, i to dva na dva, ili tri protiv tri. U toku je dvogodišnja pilot-faza.
"Novi oblici takmičenja znače da se praktički isključuje mogućnost igre glavom“, tvrdi se iz DFB-a.
No, važno je vježbati dobru tehniku igre glavom:
"Trening igre glavom u mlađim uzrastima bi, između ostalog, trebao imati manji obim. Trebale bi se koristiti lakše lopte.
Trebalo bi biti dovoljno vremena za regeneraciju glave, odnosno dio treninga u samom početku bi bilo dobacivanje lopte rukom."
Do konca septembra traje istraživačka faza jedne studije koja se bavi zdravstvenim pitanjima bivših njemačkih nogometnih profesionalaca.
U studiji je do sada učestvovalo više od 300 nekadašnjih igračica i igrača.
Rezultati bi trebali biti objavljeni 2024. godine.
