Trbuhom za kruhom jedni odlaze, drugi dolaze. Bosanci i Hercegovci stvaraju redove pred ambasadama, u najvećem broju stoje u dugom nizu pred njemačkom u glavnom gradu države.
Ono što je bh. narodima Njemačka, to je nekim drugim Bosna i Hercegovina.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, broj izdatih radnih dozvola u godini iza nas iznosio je 4.586, dok je 2022. cifra zaokružena na 3.780.
A ako cifru rastavimo po entitetima i distriktu Brčko, u FBiH je izdata 2.301 radna dozvola, u RS 1.969 i u Brčko distriktu 316.
Kvalifikaciona struktura stranaca kojima su izdate radne dozvole u 2023. godini pokazuje da najveći broj ima visoku stručnu spremu 1.224 (27 posto), nakon čega slijede oni sa srednjom stručnom spremom 1.170 (26), te polukvalifikovani radnici 1.082 (24), što je skoro isti slučaj i u prethodnim godinama, naveli su iz Agencije za Raport.
Pitali smo, kad su u pitanju djetatnosti, kome je izdat najveći broj radnih dozvola, a koje djelatnosti su najmanje zastupljene.
Građevinarstvo najzastupljenije
Prema podacima Agencije, najveći broj otpada na građevinarstvo - 1.368 (30 posto), trgovinu 622 (14), ostale uslužne djelatnosti 506 (11), umjetnost, zabavu i rekreaciju 436 (10), poslovanje nekretninama 298 (6), prerađivačku industriju 297 (6), hotelijerstvo i ugostiteljstvo 188 (4), obrazovanje 150 (3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 135 (3) i informacije i komunikacije 129 (3), što predstavlja 90 posto od ukupnog broja izdatih radnih dozvola.
Prethodnih godina najviše radnih dozvola je izdato za sektor trgovine, dok je u 2022. na prvom mjestu po broju izdatih radnih dozvola također bio sektor građevinarstva.
Najveći broj stranaca koji su dobili radne dozvole u BiH u prošloj godini došao nam je iz Turske 801 (18 posto), zatim iz Srbije 624 (14), potom Nepala 401 (9), Bangladeša 394 (9) i Indije 246 (5).
Prema državama porijekla, prethodnih godina situacija se nije značajno mijenjala po broju izdatih radnih dozvola u BiH.
Međutim, od 2022. godine primjetan je povećan broj radnih dozvola za državljane nekih država koje ranije nisu bile ranije zastupljene u ovom broju (kao npr. Nepal, Bangladeš, Indija i Pakistan), kazali su za Raport iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
S druge strane, Agencija posreduje u zapošljavanju naših građana u inostranstvu. Navode da su aktuelna dva programa: Slovenija, u kojoj traže sva zanimanja, te Njemačka, u kojoj su dobrodošle osobe sa završenom srednjom školom, i to medicinskom.
Kad govorimo o Sloveniji, kako je navedeno, potraga je za svim zanimanjima, a najtraženiji su vozači, varioci, armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici.
IT sektor u deficitu
Na osnovu podataka koje objavljuju institucije nadležne za domaće tržište rada (entitetski zavodi za zapošljavanje, kantonalne službe zapošljavanja i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH), a prema broju objavljenih oglasa, evidentno je da je situacija sa suficitarnim i deficitarnim zanimanjima, na domaćem tržištu slična već nekoliko godina.
Kada je riječ o visoko obrazovanim osobama (VSS) najtraženija zvanja su ona vezana za IT sektor (IT inžinjer, softver inžinjer), zatim inžinjer elektrotehnike, građevinski inžinjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine-specijalista, javlja Agencija.
Pored ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra, njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih.
Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom (SSS) je za prodavače i ugostitelje, posebno školovane konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka i radnici u call-centrima.
Kada je riječ o radnicima sa VKV i KV kvalifikacijom, najtraženiji su krojači/šivači, varioci, bravari, radnici za jednostavne poslove, kuhari, vozači kamiona.
Ako svedemo nezaposlenost u našoj zemlji na cifre, saznat ćemo da je 31. 1. 2024.godine na evidencijama službi za zapošljavanje u FBiH bilo registrirano 268.870 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 3.034. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 161.012, odnosno 59,88 posto, kazali su za Raport iz Zavoda za zapošljavanje FBiH.
Na evidenciji nezaposlenih JU Zavod za zapošljavanje RS zaključno s 29. 3. 2024. godine prijavljene su 58.894 osobe što je za 5.140 ili 8 posto manje u odnosu na isti period prošle godine kada su bile evidentirane 64.034 nezaposlene osobe.
Na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, na dan 26. 3. 2024. godine, nalazi se 12.276 osoba, istakli su za Raport iz Zavoda za zapošljavanje distrikta Brčko BiH.
