Daj što daš, tako rezoniraju u Pekingu, kad je jutros objavljeno da je kineski bruto domaći proizvod (BDP) porastao u prvom tromjesečju 5,3 posto, gotovo istim tempom kao i na kraju 2023. godine.
Lakše se sada gleda na deflatorne pritiske, nevolje u nekretninskom sektoru, nezaposlenost mladih …
Vijest komplementarna porukama posjeta njemačkog kancelara Olafa Scholza koji završava trodnevni posjet Narodnoj Republici Kini. Predsjednik Xi Jinping je poručio da saradnja Kine i Njemačke nije rizik (zbog politike de-risking, smanjenja rizika koji je prije godinu dana definirala Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije), već garancija stabilnih veza i prilika za budućnost. Europa, kao i SAD, nije zadovoljna kineskim subvencijama i prekomjernom proizvodnjom te priprema trgovinske restrikcije.
Ništa novo s kineske strane pa bi posjet ostao na razini uobičajenih dolazaka europskih dužnosnika da kineski predsjednik nije iskoristio prigodu te iznio četiri principa rješavanja ukrajinske krize (tako u Beijingu zovu rusku agresiju na Ukrajinu).
Svakako treba izbjeći sebičnost
"Prvo, trebali bismo dati prioritet održavanju mira i stabilnosti, suzdržati se sebičnih dobitaka. Drugo, trebali bismo ohladiti situaciju, a ne dolijevati ulje na vatru. Treće, moramo stvoriti uslove za obnovu mira i suzdržati se daljnjeg pogoršanja napetosti. Četvrto, trebali bismo smanjiti negativan utjecaj na svjetsku ekonomiju i suzdržati se potkopavanja stabilnosti globalnih industrijskih i opskrbnih lanaca.” Tako je Xi postavio okvir.
Riječ je o skici orisanoj širokim potezima, ali važnoj zbog trenutka u kojem dolazi i osobe od koje dolazi. NR Kina jedini je globalni akter koji ima utjecaj na Kremlj, a Xi iznosi okvir nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov posjetio Beijing početkom mjeseca, a prije dolaska je kineski mirovni plan star više od godinu dana, koji je Kijev odbio, a ni Moskva tada nije pokazala veliki interes jer je izuzetno općenit, proglasio dosad najrazumnijim mirovnim planom. Xiju bi u posjet uskoro trebao doći ruski predsjednik Vladimir Putin.
Principi traže odbacivanje “sebičnih dobitaka”, što se može tumačiti inzistiranjem Moskve da su četiri ukrajinske oblasti postale dijelom Rusije. Poruka ide i EU i SAD-u da ne dolijevaju vatru jer je američki Kongres najavio glasanje o pomoći Ukrajini. Važnija je još odluka NATO da ustanovi fond vrijedan 100 milijardi dolara preko kojeg bi išla pomoć Kijevu. Točka koju Xi smatra odsudnom je “negativan utjecaj na svjetsku ekonomiju” jer NR Kina treba tržišta da bi prodavala robu: slabosti na ekonomskom planu mogle bi dovesti u pitanje vlast Partije kao što je bilo 1989. godine kad su se pobunili studenti na trgu Tiananmen.
Treba Partija i rusko tržište, a zbog sekundarnih američkih sankcija, na koje im je posebno skrenula pozornost američka ministrica financija Janet Yellen prigodom nedavnog posjeta, prodaja Rusiji je u padu. Zabrinjava taj proces i Moskvu jer je zatvoren dotok sankcionirane robe preko Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Armenije, sad i NR Kine. Nema koristi od novca koji zarade prodajom energenata ako njime ne mogu kupiti što im je nasušno potrebno za vojni stroj, ali i za održavanje privrede.
Novi je udarac američko-britanska zabrana burzama trgovanja metalima da prihvaćaju novi aluminij, bakar i nikal proizveden u Rusiji, kao i uvoz tih metala u SAD i UK. Agencija Bloomberg prenosi da ruski aluminijski div Rusal strahuje da bi čak 36% njegove prodaje moglo biti ugroženo zbog sankcija. Američki državni tajnik Antony Blinken je u ponedjeljak poručio na konferenciji o jačanju sigurnosti na Crnom moru da mogu računati na njihovu podršku.
Cvjeta hiljade mirovnih planova
Uklapaju se Xijevi principi u stvaranje kritične mase na globalnoj razini radi zaustavljanja ruske agresije na Ukrajinu, ali i izraelske na pojas Gaze jer su obje prešle razinu kad nisu pretjerano utjecale na ekonomsku situaciju: velika nervoza vlada na tržištu nafte i plina, pomorski prijevoznici obilaze Crveno more, prijeti povezivanje dva rata preko aktera koji su uključeni u oba, SAD, Iran, Rusija, Turska. Moskva je zabrinuta jer bi uključivanje Teherana u širi regionalni sukob na Bliskom istoku smanjilo isporuku njoj toliko potrebnog oružja, besposadnih letjelica prije svega.
Priprema se velika mirovna konferencija u Švicarskoj, "Trenutno postoji dovoljna međunarodna potpora za konferenciju na visokoj razini u svrhu pokretanja mirovnog procesa", navodi se u priopćenju Saveznog vijeća, švicarske vlade.
U međuvremenu je Turska iznijela mirovni prijedlog u kojem predlažu da: SAD i Rusija obećaju da ni pod kojim uvjetima neće upotrijebiti nuklearno oružje i da će se vratiti sporazumu Novi START o kontroli strategijskog nuklearnog oružja; sukob u Ukrajini bude zamrznut prema trenutnim crtama bojišnice; 2040. godine Ukrajina odluči o svome pravcu vanjske politike referendumom, a dotad se ne pridruži NATO; u isto vrijeme budu održani referendumi pod međunarodnim nadzorom na teritorijima koje je okupirala Rusija; zaraćene strane razmijene zatvorenike, a Rusija se ne protivi ukrajinskom ulasku u EU.
U određenoj mjeri podsjeća na dogovor postignut u Istanbulu početkom 2022. godine, a Kremlj je objavio da je sklon razgovarati na bazi tog dogovora.
Ignazio Cassis, švicarski ministar vanjskih poslova je nakon sastanka s hrvatskim Gordanom Grlićem Radmanom u Dubrovniku 12. aprila istaknuo kako “planiraju međunarodnu konferenciju šefova vlada ne samo zapadnih zemalja, već i šire, kako bismo započeli mirovni proces. Nema magičnog štapića i ne očekujem potpisani sporazum, ali će to biti početak", rekao je dodajući da će u “jednom trenutku trebati uključiti i Rusiju, jer mir nije moguć bez Rusije”.
