Zastupnik Naroda i pravde u Zastupničkom domu PS BiH Nihad Omerović govorio je za Raport nakon što je Evropska komisija dala preporuku za otvaranje pregovora sa našom zemljom.
Omerović pojašnjava šta nam sada slijedi i hoće li tek sada neke teške teme doći na sto, kao što je ukidanje etničkog glasanja u institucijama BiH.
Na početku ističe da je ovo veoma bitan događaj za Bosnu i Hercegovinu.
"Ovaj čin ne predstavlja sam po sebi završetak čitavog ovog procesa koji je počeo još u decembru prošle godine već podrazumijeva obim velikih poslova koji će se naći pred institucijama BiH, prvenstveno mislim na usklađivanje kompletnog zakonodavstva svih nivoa institucija BiH sa zakonodavstvom EU.
Objektivno to će biti manji problem, obzirom da prema mome mišljenju se u ovom drugom činu radi o administartivno tehničkim poslovima. Ovaj drugi čin podrazumijeva veću količinu posla ali on će biti efektniji i nećemo imati političke barijere i ucjene kako smo imali posljednih godinu dana", govori Omerović.
Naglašava da nije pristrasno ni hvalospjevno reći da je Trojka uspjela uraditi ono što je malo ko od njih u BiH očekivao, a to je, kako kaže, oduprijeti se svim političkim atacima i političkim uvjetima partnera.
"Konkretno SNSD-a i HDZ-a, i pri tome pretrpjeti sve niske političke udarce SDA, DF-a i njenih trabanata, u ovim momentima kada je trebalo sačuvati institucije BiH i spriječiti njihovo dalje urušavanje, kao i imati dovoljno mudrosti i hrabrosti i naći najmanji zajednički sadržalac sa HDZ-om i SNSD-om i isporučiti minimum zahtjeva ka EU."
To je prema njegovom mišljenju, sva politička poenta, presjek stanja i projekcija budućih aktivnosti i događaja.
'Historijska uloga Trojke'
Ističe da se preporuka za otvaranje pregovora sa EU ne bi dogodila bez aktuelne geopolitičke situacije i položaja BiH, ali ni da se ne smije minimizirati ni, kako je kazao, historijska uloga političkih aktera Trojke.
"Izjava Ursule Von der Leyen nije vezana ni za geostrateški položaj ni momenat kad kaže da je u BiH za godinu dana urađeno više nego posljednjih deset. To se odnosi na unutarnje bh. političko zbivanje i to je ocjena kvaliteta i količine 'isporučenog materijala'", kaže Omerović i dodaje da "se Trojka nije upustila u prethodne strategije SDA i DF-a i narativ konstantnog političkog sukoba što je odgovaralo samo političkim liderima i njihovim trabantima".
Ističe da su oni (Trojka) imali sasvim drugu političku zamisao i projekciju.
"A to je neodgovaranje na političke napade, neprihvatanje narativa političkog sukoba, ustrajavanje na državotvornim principima i pronalaženje najmanjeg političkog sadržaoca jer samo na taj način se može postići efekat, a ne lažnim patriotskim hvalospjevima što je bio zajednički pokazatelj pozicije i u RS i unutar FBiH zadnjih 20 godina. Nije bilo nikakvog efekta ni za jedan narod, za građane BiH ,osim za uskostranačke elite i njihove porodice", smatra Omerović.
'SDA nema pravo govoriti o patriotizmu'
Što se tiče izjave Šefika Džaferovića da je SDA pripremila sve za ovu odluku time pripisavši zasluge sebi, ondosno SDA, Omerović kaže:
"Molim sve građane da odlučuju svojim razumom i da samo vide u posljednjih godinu dana kako je SDA djelovala na državnom i federalnom nivou, koliko se samo grčevito borila za ostanak svojih političkih kamikaza na političkoj sceni, u kojoj mjeri su joj evropski zakoni bili na brizi, koliko bh. narod i građani… Mogu reći da je njegova izjava apsolutno neutemeljena, nekorektna, da ne bih birao teže izraze. SDA više nikada nema pravo govoriti o patriotizmu, odbrani istinskih vrijednosti kad je u pitanju državotvornost BiH i prihvatati nagradu za politički uspjeh koji je napravila Trojka u političkoj borbi sa SNSD-om i HDZ-om."
Podsjetio je kako se pričalo da će Trojka prodati državu radi ličnih ustupaka, ali pogledajmo, kaže, šta je Trojka žrtvovala državotvornog karaktera u političkoj borbi za bilo koju ličnu i unutarstranačku poziciju.
"Nadam se da ćemo imatri priliku svi da slavimo otvaranje jednog ogromnog posla i stajanje na tračnice ali bespovartnog puta i odlaska ka EU", dodaje.
Pitali smo ga kakav nam tek posao slijedi ako dobijemo konačno pregovore, i hoće li tek onda teške teme doći na sto poput ukidanja etničkog glasanja u institucijama BiH?
"Zasigurno da će biti težih pitanja i tema, ali u onoj mjeri kao što je bilo u ovih proteklih godinu dana, neće više. Radi se više o tehničko-administrativnim poslovima, manje će biti riječ kao što je usvajanje nekih podzakonskih akata ali i zakona koji će tretirati određene etničke ili entitetske momente. Na Zakonu o sprečavanju sukoba interesa pokazalo se da se može ukinuti etnički i entitetski kriteriji i uvjeti u određenim institucijama. Jednom mudrom i kvalitetnom, strateškom, političkom igrom i radom se može doći do cilja.
Mislim da će takvih momenata nakon otvaranja pregovora biti puno manje. Rušenjem ovih prethodnih barijera bit ćemo svjedoci da samo bavljenjem poslom i ispunjavanjem uvjeta koje pripisuje EU - ne radi sebe nego nas, da bi živjeli i radili po univerzalnim standardima, a ne po nečemu što nama neko nameće iz EU - olakšati sebi život, omogućiti kroz ovih osnovnih 14 prioriteta državnoj vlasti da transparentno i produktivno radi svoj posao, da državna administracija bude lišena korupcije, da imamo vladavinu prava, da osjećamo sigurnost svakog od naroda ma gdje se nalazio i da postoji sigurnost svih naroda, a pogotovo povratnika."
Preostali koraci
Ostala nam je još reforma pravosuđa, dodaje, odnosno Zakon o sudovima.
"Ostalo nam je još prostora nekih sedam dana da se usvoji ovaj zakon, a iako do njegovog usvajanja ne dođe, neće se odustajati ili bilo šta žrtvovati nauštrb funkcionalnosti i efikasnosti pravosudnog sistema.
"Ne smije biti umanjenja njegove nadležnosti, ne smije biti neefikasnosti i Apelaciono vijeće koje će tretirati Zakon o sudovima, sa svojom poziciojm i funkcionalnošću mora odgovarati u potpunosti efikasnom drugostepenom sudskom organu", zaključuje Nihad Omerović za Raport.
