Prof. dr. Enis Omerović s Pravnog fakulteta u Zenici, uvodničar na današanjoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" u Sarajevu, govoreći o predmetu Južnoafričke Republike protiv Izraela, pokrenutom pred Internacionalnim sudom u Hagu, te borbi za očuvanje internacionalnog poretka, podsjeća da je navedeni sud osnovan 1945. godine dodatkom Povelji Ujedinjenih nacija (UN).
"Tada je svijet želio riješiti se i za ubuduće strahota Prvog i Drugog svjetskog rata osnivajući organizaciju univerzalnog karaktera koja će štititi ljudska prava i osnovne slobode svih pojedinaca na jednakopravnoj osnovi, bez ikakve diskriminacije i segregacije, gdje će stvarati međunarodni pravni poredak država koje bi bile jednake u tom poretku u njihovim pravima i obavezama, gdje su nametnuti ciljevi organizacije UN-a i osnovni, fundamentalni postulati na kojima je izgrađen današnji internacionalni pravni poredak, a to su upravo ove glavne dužnosti svih država koje jesu danas članice međunarodno-pravne zajednice, ne samo članice UN-a već i one koje nisu u članstvu", rekao je Omerović na pres-konferenciji prije sesije.
Internacionalni pravni poredak je zasnovan, dakle, na zabrani upotrebe oružane sile, na percepciji da su Ujedinjene nacije središnji organ, da je Vijeće sigurnosti kao izvršno-politički organ UN-a centralno tijelo u međunarodnoj zajednici koje može jedino odobriti upotrebu opružane sile protiv države kršiteljice međunarodnog prava i okvalificirati prethodno određenu situaciju u svijetu kao prijetnju svjetskom miru i poretku, kao narušavanje svjetskog mira, odnosno čin agresije.
Da li svi oružani sukobi, svi akti oružanog nasilja, da li trenutno kršenje međunarodnog prava i činjenje najtežih međunarodnih zločina, sistemsko kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda na teritoriji Gaze odnosno na državnom području Palestine - znače odmak od fundamentalnih principa na kojima je izgrađen takav poredak i takav međunarodno-pravni sistem zabrane svakog obilika segregacije i diskrimancije, problematizira uvodničar.
"Analizirajući uvod Povelje UN-a kao osnivačkog akta jedne suvremene organizacije koja je trebala očuvati internacionalni pravni poredak, ljudska prava i mir u svijetu kako zla Prvog i Drugog svjetskog rata nikada više ne bi bila ponovljena, uz donošenje svih međunarodnih konvencija koje zabranjuju zločine - od mučenja, ropstva, ratnih zločina kao teških povreda ženevskih i haških konvencija, zločina protiv čovječnosti, do zločina genocida, zabranjenog usvajanjem Konvencije upravo u općoj skupštini UN-a 9. decembra 1948. godine; imajući to u vidu, a preneseno na konkretan sudski predmet otvoren decembra prošle godine, kada je Južnoafrička Republika kao stranka te međunarodne konvencije i članica UN-a pokrenula pred glavnim sudskim organom UN-a tužbu protiv druge stranke Konvencije i također članice UN-a, države Izrael, da je prekršila brojne obaveze regulisane Konvencijom iz 1948., da nije spriječila zločin genocida niti kaznila najodgovornije pojedince za poticanje na izvršenje najtežeg međunarodnog zločina niti pojedince koji ga čine i izdaju naredbe i koja, prema optužbama Južnoafričke Republike, i sama putem njenih institucija krši Konvenciju i čini genocidne akte na području okupiranih palestinskih teritorija", rekao je Omerović.
Ročište pred Sudom je završeno i očekuje se vrlo brzo sudska odluka o traženim privremenim mjerama, dodao je.
Nastavak blokade Gaze dovodi do segregacije, diskriminacije i kolektivne povrede ljudskih prava i sloboda; nastavak okupacije palestinskih područja protivno je ne samo rezoluacijama već podriva fundamentalne principe internacionalnog prava.
"Ako ne podržavamo teritorijalni integritet Palestine, kako onda možemo vjerodostojno braniti teritorijalni integritet Ukrajine? Geopolitički Zapad je februara 2022. osudio čin Ruske Federacije, pa se postavlja pitanje zašto brojne države tog Zapada podržavaju sad činjenje najtežih međunarodnih zločina u Palestini, jesu li to dvostruki aršini, što ide naruku autoritarnim režimima i pokretima diljem svijeta", riječi su prof. dr. Enisa Omerovića.
Ali ima i snaga mira i razuma iz međunarodne zajednice, konstatuje on navodeći pozitivne primjere i u Ujedinjenim nacijama danas, snaga koje su upozoravale na kršenje internacionalnog i humanitarnog prava u Gazi pozivajući na donošenje određene rezolucije.
Nakon američkog ulaganja veta na Rezoluciju Vijeća sigurnosti vezanu za humanitarni prekid vatre u Gazi, reagovale su 153 države svijeta, što je snažna moralna poruka da se svijet mora vratiti suštini međunarodnog poretka stvorenog formiranjem organizacije UN-a, zaključio je Omerović.
