Blokada imenovanja čak troje domaćih sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine samo je pokušaj Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, i Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, da uspostave potpunu političku kontrolu nad ovom pravosudnom institucijom.
Ocjena je ovo prof. dr. Omera Ibrahimagića, nekadašnjeg sudije u Ustavnom sudu bivše SFRJ i i bivšeg predsjednika Ustavnog suda Federacije BiH, koji kaže da se to jasno iščitava i iz namjera Dodika i Čovića.
Udovoljavaju željama
„Pokazuju to i namjere Milorada Dodika da iz entiteta Republika Srpska ne imenuje sad već dvoje nedostajućih sudija u Ustavnom sudu BiH koje bira Narodna skupština RS, dok se eventualno ne udovolji njihovim željama kao i namjera Dragana Čovića da ustraje u imenovanju Marina Vukoje koji je, vidjeli smo, blizak HDZ-u za nedostajućeg sudiju u Ustavnom sudu BiH iz Federacije", kaže profesor Ibrahimagić.
No, uprkos tome što nakon odlaska sudije Zlatka Kneževića u prijevremenu penziju prije nekoliko dana, a što je Knežević odlučio pod pritiskom Dodika, u Ustavnom sudu BiH nema nijednog sudije iz RS, profesor Ibrahimagić kaže da to ne znači da će doći do blokade ove pravosudne institucije.
Na pitanje može li Ustavni sud BiH funkcionirati bez sudija iz RS, profesor Ibrahimagić kaže:
„Može, kako da ne. Ustavni sud ima devet sudija, a pet sudija čini kvorum Suda. Nakon što su izmijenili pravilnik po kojem radi ova institucija kako bi spriječio moguću blokadu, sada se održavaju plenarne sjednice.
Nema više člana kojim je bilo propisano da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati najmanje jedan sudac iz RS i tri suca iz Federacije.
Smatram da se na plenarnim sjednicama kojima prisustvuju i strane sudije može kvalitetnije odlučivati o pitanjima iz nadležnosti Ustavnog suda BiH“.
Blokada imenovanja
Blokadu imenovanja za sudiju Ustavnog suda BiH Marina Vukoje u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Ibrahimagić vidi kao odgovor na Čovićev pokušaj uvođenja HDZ-a kao parametra za legitimnost Hrvata u BiH.
„Činjenica da se HDZ bori za to da Vukoja bude jedini kandidat kojeg će oni podržati i čije imenovanje traže, pokazuje da oni Federalnom parlamentu ne nude mogućnost izbora, nego isključivo traže potvrdu tog imenovanja.
Takva je politika HDZ jako pogrešna, jer da HDZ podržava da se u izbor ide barem s dva kandidata onda bi to bio demokratski izbor.
Ovako oni oni ne žele da je bilo koji drugi kandidat suprotstavljen Vukoji, koji je već označen kao HDZ-ov kandidat i koji je za Čovića jedini legitiman, pa je očekivano da parlamentarci traže mogućnost da biraju, a ne da potvrđuju političku želju HDZ-a“, kaže profesor Ibrahimagić za Raport.
Premda Ustavni sud BiH trenutno može raditi u aktuelnom sastavu, profesor Ibrahimagić kaže da je situaciju s nedostajućim sudijama neophodno što prije riješiti.
On nije optimista da će doći do dogovora domaćih političara.
Dalje, kaže da smatra da je greška što je u Daytonu dogovoreno da se sudije Ustavnog suda BiH biraju u entitetskim parlamentima i da trenutna situacija zahtijeva intervenciju visokog predstavnika.
„Pogrešno je u Daytonu riješeno da se sudije za Ustavni sud BiH biraju u entitetskim parlamentima. Normalno je da se sudije državnog Ustavnog suda ili vrhovnog suda biraju u državnim organima, bilo da sudije imenuje predsjednik države, kao što je slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama, a gdje Senat u konačnici odlučuje.
Objektivni organ
U BiH bi u aktuelnoj situaciji, kada se blokira imenovanje sudija, trebao intervenirati visoki predstavnik.
U našoj zemlji je jedini Ustavni sud bio objektivni organ i bio je isključen utjecaj politike što sada žele promijeniti i to treba spriječiti", ističe Ibrahimagić.
Podsjećajući na prijeratno vrijeme, kada je bio sudija u Ustavnom sudu nekadašnje Jugoslavije, profesor Ibrahimagić kaže da ga ponašanje Dodika i Čovića u kontekstu utjecaja na Ustavni sud BiH podsjeća na početke represivnog djelovanja Slobodana Miloševića.
„Sad oni hoće da naprave situaciju koja je vladala u Ustavnom sudu bivše SFRJ, kada sam ja bio sudija u tom sudu.
Na moju tadašnju konstataciju i prijedlog da se usvoji odluka da je tadašnja Republika Srbija, kao dio zajedničke države, neustavno postupila što je ukinula Skupštinu Kosova i izvršni organ Kosova i meni su tada sudije iz Srbije rekle: “Omere, mi se slažemo s tobom i ti imaš pravo, ali mi smo dobili iz kabineta Miloševića naredbu da ne smijemo glasati za tu odluku koju ti predlažeš."
I mi smo nakon toga održali 11 sjednica Ustavnog suda SFRJ gdje je taj moj prijedlog išao i nije usvojen. I Jugoslavija se i raspala, a da ta odluka nije donesena.
E, to Dodik i Čović hoće, da odlučuju koja će odluka biti donesena, a koja ne. To se ne smije dozvoliti, ne samo njima dvojici nego niti bilo kome", zaključuje profesor Ibrahimagić za Raport.
Ko trenutno radi u Sudu?
U Ustavnom sudu BiH od domaćih sudija trenutno rade Valerija Galić, Mirsad Ćeman i Suada Palavrić.
Od stranih sudija u Sudu su Angelika Nussberger iz Njemačke, Helen Keller iz Švicarske i Ledi Bianku iz Albanije.
