Sa tradicijom dugom 52 godine, Poslovne novine d.o.o. Sarajevo, prepoznatljiva su platforma za isticanje i promociju pozitivnih poslovnih priča.
Svoju opredijeljenost pokazuju svakodnevno, a demonstrirale su je proteklih mjeseci prezentirajući kompanije koje su u posljednje tri godine zabilježile povećanu Složenu stopu godišnjeg rasta. Vlasnike i direktore brzorastućih kompanija okupili su juče na konferenciji, kojoj je prisustvovao i određen broj studenata kojima je ovo bila prilika da se upoznaju sa potencijalnim budućim poslodavcima.
Konferencija Heroji ovog doba, posvećena brzorastućim kompanijama, održana je na Internacionalnom univerzitetu Sarajevo (IUS). I nije to slučajno. Ovaj je univerzitet već odavno prepoznat kao mjesto koje proizvodi sjajne kadrove spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima koji se postavljaju pred sve svjetske ekonomije, pa i našu – bosanskohercegovačku.
Na pitanja zašto studirati na ovom univerzitetu i koje benefite nosi diploma stečena upravo u ovoj instituciji, odgovore je, u svom pozdravnom govoru, dala Kanita Karađuzović–Hadžiabdić, prorektorica za istraživanje i internacionalizaciju na IUS.
Čast da u uvodnom govoru predstavi novu web platformu adria1000.com, pripala je Emilu Kučkoviću, direktoru Poslovnih novina, koji je iznio i neke zanimljive podatke.
Na listi TOP 1000 brzorastućih kompanija iz Adria regije najviše je kompanija iz Srbije, čak 306. Samo sedam manje, 299, ih je iz Hrvatske. Srbiju i Hrvatsku slijedi Slovenija sa 233 brzorastuće kompanije u TOP 1000. Po 65 kompanija iz Albanije i Bosne i Hercegovine te 49 kompanija iz Crne Gore također su na listi TOP 1000. Koliki doprinos daju tržištima govori i podtak da je ukupan prihod svih ovih kompanija iznosio 12,9 milijardi eura, kazao je Kučković.
Kroz relevantne analize i rangiranja ističemo najbolji dio naše privrede, ali i privrede zemalja iz regiona, rekla je u uvodnom govoru Alena Ahmetspahić Fočo, direktorica Projekta, prezentirajući rezultate 3.107 brzorastućih firmi u BiH, što je 8,1 posto od ukupnog broja firmi, što je porast za skoro dva posto u odnosu na godinu ranije. Najveći broj brzorastućih biznisa je u kategoriji malih preduzeća, koja su elitistička manjina koja prevladava u otvaranju novih radnih mjesta. Njihov se brzi rast smatra ključnim pokretačem konkurentnosti, zapošljavanja i privrednog razvoja. A kako je navela, najzastupljenije djelatnosti u ukupnom broju brzorastućih su cestovni prijevoz robe, nespecijalizirana trgovina na veliko te računarsko programiranje.
Visok stepen stabilnosti u poslovanju, kontinuiran rast i razvoj te sposoban menadžment koji ih uspješno vodi kroz sva tržišna previranja i krize, odlike su ovih kompanija. Njih vode ljudi koji razmišljaju izvan okvira i uvijek idu nekoliko koraka ispred ostalih. Vlasnicima, direktorima i predstavnicima brzorastućih kompanija uručena su prigodna priznanja.
Tokom predavanja i prezentacija učesnici konferencije dobili su odgovore na aktuelna pitanja.
O tome kako biti klijentima istinski partner koji će ih podržati kada je to neophodno, na koji način je uspostavljen sistem podrške u finansiranju malih i srednjih preduzeća te kako, nudeći usluge bazirane na savremenim tehnološkim rješenjima, klijentima olakšati poslovanje i uštedjeti im dragocjeno vrijeme i novac, govorio je Armin Suljić, direktor Sektora malih i srednjih preduzeća u Raiffeisen bank d. d. Bosna i Hercegovina.
O Crowfundingu u BiH, kroz temu Angel Investing u BiH, govorio je Amil Kamenica, čovjek sa preko dvije decenije međunarodnog iskustva u razvoju u oblasti finansija, korporativnog upravljanja i budžetiranja.
Jedno od zapaženijih predavanja koje je razvilo diskusiju održao je Haris Kadenić, marketing direktor ManpowerGroup za regiju jugoistočna Evropa. Kroz temu Kako doći do kvalitetnih kadrova koji prate brzi razvoj kompanije dao je odgovore na pitanja, koja muče i poslodavce i radnike. Kako doći do kvalitetnih i lojalnih uposlenika koji će pratiti brzi razvoj kompanije? Koliko su se promijenili zahtjevi uposlenika, a koliko poslodavci mogu pratiti trendove? Prezentirajući podatke iz zemalja jugoistočne Europe, istakao je da se sve zemlje nose sa istim ili sličnim problemima nedostataka kvalitetnih kadrova. I pored razvoja umjetne inteligencije i dalje su među najtraženijima radnici za zanimanja u oblasti logistike, IT-ja, prodaje i marketinga, administracije, manufakturne proizvodnje…
Na temu Sigurnost hrane u digitalnom dobu: Kako IT kompanije redefinišu globalne standarde predavanje je održao Elvir Salčinović, CEO IEHSoftLabs Sarajevo. Pojasnio je da danas niti jedna industrija, pa tako ni prehrambena, ne može funkcionirati bez softvera za sigurnost. Istaknuo je važnost načina na koji inovativne tehnologije i softverska rešenja omogućavaju efikasnije praćenje lanca snabdijevanja, detekciju kontaminacije, upravljanje rizicima i usklađenost sa zakonskim regulativama.
Suad Bešlić, vlasnik i direktor živiničke kompanije SU-AD d.o.o. nije pratio trendove. On je u rodnom gradu pokrenuo kompaniju kakvih, pored njegove, u svijetu postoje samo još tri. Na temu Kako postati Heroj nacije? Bešlić je najpozvaniji da govori. Istoimenu nagradu mu je, povodom 25 godina rada USAID-a u našoj zemlji, dodijelio bivši američki ambasador Eric Nelson. Kompanija SU-AD proizvodi i na svjetska tržišta izvozi najsuvremenija vatrogasna vozila.
Govorilo se i učile i o LinkedInu. Šta nam je LinkedIn? Koliko je važan? Treba li nam? Janja Jovanović iz Beograda o LinkedInu zna sve. A o temi Linkedin za biznis govorila je o svom putu na ovoj poslovnoj mreži, važnosti građenja ličnog brenda i korištenju ove mreže u biznis svrhe.
Svoj posao predstavlja kao vlastitu svrhu da pomogne ljudima da budu bolji, uspješniji i sretniji. Kroz njene je obuke i kurseve prošlo više od dvije i pol hiljade ljudi.
O sjajnoj kompaniji Orbis Project d.o.o. Sarajevo i primarnim korporativnim uslugama, učesnicima konferencije, ali i studentima, govorila je Damira Berbić, menadžerica poslovne prodaje, dok je njen kolega Dženan Prašović, rukovoditelj terenske prodaje prezentirao novi i inovativni model zapošljavanja – kampanju “MOŽE”.
Vidimo se dogodine? Može.
