U nedjelju početkom aprila vođa Ruske pravoslavne crkve stajao je unutar Katedrale ruskih oružanih snaga izvan Moskve i održao propovijed u kojoj je podržao rat predsjednika Vladimira Putina. Bilo je to isti dan kada su zapadni čelnici osudili izvještaje o masakru ukrajinskih civila koje su u Buči počinile ruske snage. Ali u katedrali se slavila ruska vojska.
"Mi smo slomili kičmu fašizmu, koji bi osvojio svijet da nije bilo Rusije. Bog će nam pomoći i danas", rekao je patrijarh Kiril, praćen uniformiranim ruskim postrojbama unutar velike zgrade u spomen na pobjedu Rusije nad invazijskim nacističkim snagama u Drugom svjetskom ratu, piše Jutarnji list.
Prema svemu sudeći, u pozadini ovako otvorene Kirilove potpore Putinu krije se još nešto. Obojica su, naime, u prošlosti bili vezani uz KGB. Putin službeno, a Kiril, vjerovatno, kao doušnik.
Moralni autoritet
Od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara patrijarh Kiril, ključni saveznik Vladimira Putina, stavio je moralni autoritet Ruske pravoslavne crkve iza predsjednika, dajući mu kritičku podršku u zemlji u kojoj se 63 posto stanovništva identificira kao pravoslavni. U propovijedima emitiranim na posvećenim pravoslavnim TV kanalima i YouTubeu 75-godišnji patrijarh, koji od 2009. godine vodi RPC, prikazao je rat u Ukrajini kao svetu borbu protiv Zapada za očuvanje onoga što on naziva ruskim mirom ili ruskim svijetom, a zapravo je ujedinjavanje istočnoslavenskih država, uključujući Ukrajinu, pod duhovnim i političkim okriljem Moskve.
Pod patrijarhom Kirilom je Ruska pravoslavna crkva postala glavni prenositelj Putinovih nacionalističkih ideja. Sergej Čapnin, koji je prije radio s Kirilom kao urednik crkvenog mjesečnika, a sada je njegov kritičar, rekao je da je on jednako dio režima kao i državna televizija i velike ruske korporacije poput naftnog diva Gazproma. Visokopozicionirani svećenici su "dio korumpirane putinističke elite. Užasno je vidjeti kako je ova zajednica s državom Crkvu učinila povodljivom i amoralnom", otkrio je Čapnin u razgovoru za Wall Street Journal.
To je demantirao Vladimir Legoida, glasnogovornik patrijarha Kirila, koji je odbacio optužbe da je Crkva postala pretjerano politizirana.
"Taj argument redovno čujemo i povezan je isključivo s činjenicom da su naši kritičari nezadovoljni što Crkva nije postala instrument u rukama političke oporbe. Ali, saradnja Crkve s državom", objasnio je Legoida u pisanom odgovoru, "odražava zahtjeve društva".
Vanjski odnosi
Rođen kao Vladimir Gundjajev u Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu, 1946. godine, za mnoge crkvene historičare Kiril je bivši agent KGB-a, iako je Legoida odbacio takve optužbe kao lažne. Nakon što je 1970. diplomirao na lenjingradskom sjemeništu, porastao je u crkvenim redovima i pridružio se odjelu za vanjske odnose, što mu je omogućilo česta putovanja u inozemstvo u vrijeme kada je sovjetskim građanima to bilo zabranjeno.
Dokazi iz dosjea iz sovjetske ere, koji su objavljeni 1990-ih, sugeriraju da je patrijarh Kiril bio agent KGB-a s kodnim imenom "Mihailov". Iako nije imenovan direktno, nekoliko dokumenata se odnosi na "Mihailova" koji je predstavljao Rusku pravoslavnu crkvu u Svjetskom vijeću crkava sa sjedištem u Švicarskoj, putovao na međunarodne crkvene konferencije i pružao informacije rukovoditeljima KGB-a, a to je u skladu sa životopisom patrijarha Kirila koji je imao samo 24 godine kada je 1971. postao crkveni predstavnik u SSC-u.
"Apsolutno nema sumnje da je Kiril bio agent KGB-a", rekao je Felix Corley, britanski autor koji je istraživao veze KGB-a s crkvenim vođama. "Do kasnog sovjetskog doba bilo je tipično da visoki čelnici Pravoslavne crkve i drugih vjera rade s tajnom policijom, iako je stupanj suradnje varirao", drži Corley.
Brojne kritike
Kada je postao patrijarh, na Kirila se gledalo kao na reformatora koji je pokazivao malo znakova da se drži linije vlade i nastojao je očistiti loš imidž RPC-a kao institucije okaljane vezama s KGB-om. Otpušten je s mjesta rektora Lenjingradske teološke akademije 1984. i poslan u provincijski Smolensk zbog javnog protivljenja sovjetskom ratu u Afganistanu i širenja "zapadnog utjecaja" na studente učeći ih prevedene tekstove zapadnih teologa, prema biografiji objavljenoj u službenom časopisu Ruske pravoslavne crkve iz studenoga 2016. godine.
Unatoč brojnim kritikama, nakon propovijedi u Katedrali oružanih snaga u travnju teolozi su primijetili da je Kiril otišao dalje u svojoj podršci širenja globalnog utjecaja Rusije te u javnoj potpori ratu u Ukrajini.
"Mnogi su očekivali da će promijeniti svoj stav barem zbog rata", rekao je Ćiril Hovorun, ukrajinski teolog i bivši savjetnik patrijarha Kirila.
Hovorun je pojasnio da je 2012. podnio ostavku na mjesto patrijarhovog savjetnika zbog svog stava o "ruskom svijetu". "Te izjave o ratu bile su upućene jednoj osobi: Putinu. Kiril mu je jasno poručio: "Ostat ću s tobom do kraja".
