Prema podacima Unije za održivi povratak Bosne i Hercegovine, od 2013. do 2020. godine našu zemlju je napustilo 315 hiljada građana. Pandemija je donekle zaustavila odlazak, osim u Njemačku, u koju je nastavljeno iseljavanje medicinskog osoblja i njegovatelja. U nešto manjem obimu, građani odlaze na rad i u Sloveniju.
Davor Vukojević, inžinjer građevinarstva iz Banje Luke, kaže da se nije pokajao što se odselio u Njemačku. Nisam vidio da se u skorije vrijeme može bilo šta promijeniti na bolje, osjetio sam socijalnu nesigurnost i odlučio da odem, kaže Vukojević. Rodni grad zamijenio je Minhenom, gdje je našao posao u struci. Ističe da mu je sada jedina briga kako iskorititi slobodno vrijeme i novac.
„Ono što nam se prvenstvo sviđa u Njemačkoj je sistem koji je uredan, organizovan i koji funkcioniše. Posla ovdje ima sasvim dovoljno, tako da se pristojno uvijek može naći. Ne postoji nijedan razlog za brigu, egzistencija je sigurna. Jedina stvar koje se ovdje ne toleriše je nediciplinovanost“, rekao je Vukojević za BHRT.
Ekonomska kriza, besperspektivnost, nepoštivanje ljudskih prava, politička situacija samo su neki od razloga što kompletne porodice, posebno mladi, svoju domovinu napuštaju zauvijek i odlaze u zemlje Evropske unije, kažu u Uniji za održivi povratak.
Samo u prošloj godini našu zemlju je napustilo 85.000 stanovnika. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje u posljednjih sedam godina na rad u Njemačku je otišlo 5.858 medicinskih radnika i njegovatelja, a u Sloveniju 52.200 stanovnika svih znimanja
„Mi smo u 2020. posredovali u zapošljavanju 7.877 radnika u Sloveniji, što je za 45 odsto manje nego 2019. Činjenica da je Njemačka bila u lokdaunu i u jednom periodu nije bilo moguće fizički otići, pa je došlo do blagog smanjenja u posredovanju od 20 odsto“, kazao je Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Pojačane emigracije nakon završetka pandemije očekuje i demograf Aleksandar Čavić, ukoliko ne dođe do usvajanje pronatalitetne politike. Upozorava na negativni prirodni priraštaj, u prošloj godini čak 17.000 više umrlih nego rođenih u Bosni i Hercegovini.
„Ne odlaze bake i deke, već ono što je radno, intelektualno i reproduktivna baza svake zemlje, mlađe i srednjovječno stanovništvo i oni koji spadaju u starije srednjovječno. Mi ćemo ostati zemlja staraca“, istakao je Čavić.
Ukoliko vlasti u Bosni Hercegovine ne pristupe ozbiljno rješavanju ovog problema i ne stvore preduslove za ostanak, prije svega posao i uređeniji sistem, statističke brojke biće još crnje.
