Evropska unija već pruža značajnu pomoć Bosni i Hercegovini, a što se više reformi provede u zemlji to će se više otvarati novih mogućnosti.
Procjenjuje se da bi tješnja integracija u jedinstveno tržište Europske unije, kao i stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta na zapadnom Balkanu, u kombinaciji s reformama i investicijama EU, mogli udvostručiti veličinu bosanskohercegovačke ekonomije u narednom desetljeću, rečeno je Feni iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.
Štaviše, kažu iz Delegacije, prema novom IPA okviru (IPA III 2021.-2027.), dodjela sredstava se više ne vrši po državama, nego na osnovu relevantnosti politika i zrelosti projekata koje država korisnica predloži na godišnjoj razini.
Sektorske strategije
Prema tome, projekti zahtijevaju visok stepen pripremljenosti, sektorske strategije za cijelu zemlju, jasne provedbene mehanizme i druge elemente kako bi zemlja u potpunosti iskoristila raspoloživa sredstva.
Nadalje, procjene projekata i financiranje su također povezani i s reformskim procesima, što zahtijeva visok stupanj koordinacije svih aktera i političku posvećenost reformama.
Novi Plan rasta za zapadni Balkan nastavlja se na trenutnu pomoć i podršku EU. Evropska komisija je predložila 6 milijardi eura za zapadni Balkan, uključujući 2 milijarde eura u vidu bespovratnih sredstava (grantova) i 4 milijarde eura u vidu povoljnih zajmova.
Ova sredstva će također biti puštena nakon ispunjavanja reformskih agendi.
Partneri sa zapadnog Balkana, uključujući BiH, morat će izraditi vlastite reformske agende koje će se temeljiti na postojećim preporukama, uključujući i preporuke iz godišnjeg paketa dokumenata o proširenju EU, i zaključaka ekonomskog i finansijskog dijaloga, na osnovu Programa ekonomskih reformi zemalja (ERP).
Pri izradi reformskih agendi konsultirat će se Evropska komisija, koja će ih također ocjenjivati i usvajati.
Iz Delegacije Evropske unije u BiH također napominju da su Evropska unija i njene zemlje članice daleko najveći pružatelji finansijske pomoći, investitori i trgovinski partneri Bosne i Hercegovine.
Pomoć Unije usmjerena je na podršku Bosni i Hercegovini na putu ka EU, uključujući jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije, jačanje zelene i energetske tranzicije, podršku digitalizaciji, poboljšanje poslovne klime i podršku ekonomskom rastu.
S obzirom na to da proces pristupanja EU zahtijeva ispunjenje standarda EU u velikom broju različitih oblasti, podrška se pruža u raznim sektorima.
Projekti u BiH podijeljeni po sektorima:
• Razvoj privatnog sektora (program Go Digital – 11,5 miliona eura, EU4DigitalSME – 5 miliona eura).
• Energija (Energetski paket podrške EU – 70 miliona eura, EU podrška za smanjenje potrošnje električne energije i energetsku efikasnost – 1 milion eura, EU4Energy 4,4 miliona eura).
• Okoliš i klima za podršku upravljanju vodama i otpadom (voda i kanalizacija WATSAN – 6 milijuna eura, Projekat banjalučkog vodovoda – 4 miliona eura, EU Pročišćavanje gradskih otpadnih voda, EU4MEG Održive vodne usluge i Planiranje upravljanja riječnim slivom).
• Međunarodna prava vlasništva, državna pomoć i zaštita potrošača (podrška EU pravima intelektualnog vlasništva – 2,4 miliona eura, Podrška EU zakonima o državnoj pomoći – 1,9 miliona eura, Zaštita prava potrošača – 200.000 eura).
• Transport (priprema projekta za pruge Tuzla-Zvornik, Visoko-Konjic, Kostajnica-Doboj-Rasputnica Miljacka i banjalučku obilaznicu, ukupne vrijednosti 9,8 miliona eura); Napomena: Investicioni fond za zapadni Balkan je najvažniji pružatelj pomoći infrastrukturi u Bosni i Hercegovini – samo za izgradnju Koridora Vc, osigurao je 870 miliona eura bespovratne pomoći.
• Poljoprivreda (EU4Agri – 20 miliona eura, EU4AgriRecovery – 5 miliona eura, podrška EU za sigurnost hrane, veterinarski i fitosanitarni sektor – 6 miliona eura, snabdijevanje velikim količinama cjepiva, IT i vozila – 4 miliona eura).
• Zapošljavanje (Lokalna partnerstva u zapošljavanju, faza II – 6 miliona eura za osnivanje minimalno 26 lokalnih partnerstava i pomoć da uspješno razviju lokalne inicijative zapošljavanja, EU4Employment – 4 miliona eura za podršku poboljšanju socioekonomske situacije i uvjetima života u BiH).
• Obrazovanje (projekat obrazovanja i zapošljavanja – 2,6 miliona eura za unapređenje kapaciteta ljudskih resursa na svim razinama obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada u BiH, EU4Preschool – 2 miliona eura za doprinos poboljšanju predškolskih programa kroz uvođenje ishoda učenja, kvalifikacija za stručno obrazovanje, povećanje mobilnosti studenata, akademskog osoblja u okviru BiH – 3,5 miliona eura, obnova 11 stručnih škola širom BiH – 2,5 miliona eura, izrada standarda kvalifikacija i zanimanja u BiH – 1 milion eura, IT oprema za 40 stručnih škola u BiH – 800.000 eura, EU4Sport – 2,1 milion eura za obnovu i modernizaciju sportskih dvorana u 17 osnovnih škola u BiH).
• Zdravlje (EU podrška reformi zdravstvenog sektora BiH – 10 miliona eura za podršku reformi primarne zdravstvene zaštite i jačanje kapaciteta zdravstvenog sektora BiH).
• Civilno društvo, demokracija i ljudska prava (trenutno 24 projekta bespovratne pomoći za organizacije civilnog društva u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije, obrazovanja, zdravlja, izbornih procesa, socijalne inkluzije, okoliša i klimatskih promjena, mladih, lokalne ekonomije i poduzetništva, prava žena, slobode izražavanja, medija, rodno zasnovanog nasilja, jednakosti spolova, LGBTI, ljudskih prava i Roma – 8,8 miliona eura, Program ubrzanja ravnopravnosti spolova za rješavanje rodno zasnovanog nasilja i bavljenje direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života – 4,5 miliona eura, Isporuka IT opreme Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice za uspostavljanje sistema izvještavanja i praćenja i rješavanja potreba ugroženih grupa – 1 milion eura).
• Pravosuđe – (jačanje institucionalnih kapaciteta VSTV-a, digitalna transformacija i korištenje IKT-a u pravosuđu – 6,8 miliona eura, EU4Justice za pružanje sveobuhvatne pomoći reformi pravosuđa – 4,5 milijuna eura, Moderna tehnička oprema zgradama pravosudnih ustanova i sudskoj policiji – 3,8 miliona eura, Izgradnja novog zatvora na Igmanu – 4,6 miliona eura, Postupanje s pritvorenim i osuđenim licima podržava regionalni program Horizontalni instrument III – 1,4 miliona eura), Pravosuđe/ratni zločini (podrška tranzicijskoj pravdi i ciljevima Revidirane državne strategije o ratnim zločinima radi procesuiranja najsloženijih slučajeva ratnih zločina – 6 miliona eura, Praćenje procesuiranja slučajeva ratnih zločina – 500.000 eura).
• Pravosuđe/nestale osobe (podrška Institutu za nestale osobe i tužilaštvima ICMP – 3 miliona eura), pravosuđe/infrastruktura (izgradnja palate pravosuđa u Sarajevu - 4 miliona eura (od 2003., Unija je osigurala preko 48 miliona eura bespovratne pomoći za poboljšanje zgrada u sektoru pravosuđa, posebno sudova, tužilaštava, zatvora i pritvorskih jedinica. Do sada je izgrađeno ili renovirano 32 zgrade pravosudnih institucija u 17 gradova širom BiH).
• Migracije i upravljanje granicama (upravljanje 4 privremena prihvatna centra – 39,5 miliona eura, Podrška BiH za dobrovoljne i nedobrovoljne povratke – 500.000 eura, Izgradnja i upravljanje prostorom za zadržavanje u Lipi – 500.000 eura, Podrška integriranom upravljanju granicama – 6,4 miliona eura, Podrška uspostavljanju informacionog sistema o migracijama – 2,5 miliona eura). (Od 2018. godine, EU je osigurala 140 miliona eura BiH za upravljanje migracijama.
• Reforma javne uprave /digitalizacija (unapređenje usluga za građane Bosne i Hercegovine kroz jačanje kapaciteta Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine IDDEEA – 800.000 eura).
Najviše za transport, energetiku, pravosuđ...
Na pitanje u koje je projekte Unija najviše ulagala, iz Delegacije EU u BiH odgovaraju da su svi projekti koje financira EU važni su jer pomažu Bosni i Hercegovini da učini napredak ka standardima EU i osigura bolje uvjete života i prilike građanima BiH. Međutim, najveće investicije zabilježene su u sektorima transporta, energetike, pravosuđa i vladavine prava, poljoprivrede, razvoja privatnog sektora, migracija i upravljanja granicama, zapošljavanja i okoliša.
Kroz Paket energetske podrške, EU je dodijelila 50 milijuna eura ugroženim domaćinstvima i 20 milijuna eura za poboljšanje energetske efikasnosti najmanje 4.000 stambenih zgrada kao i najmanje 400 mikro, malih i srednjih poduzeća koja se suočavaju s problemima zbog energetske krize.
Prva tranša od 90 posto sredstava uplaćena je Bosni i Hercegovini a vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta rade na raspodjeli sredstava putem odgovarajućih entitetskih ministarstava i entitetskih fondova za zaštitu okoliša i administrativnih jedinica.
Upravljanje sredstvima
Upravljanje sredstvima je odgovornost relevantnih tijela u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu jer je paket osiguran kao proračunska podrška direktnim prijenosom sredstava korisničkim institucijama, kažu iz Delegacije pa dodaju da je ovo prvi put da su vlasti BiH dobile podršku koja se raspodjeljuje na ovaj način.
Dalje navode da se provođenje Paketa energetske podrške odvija u skladu s Akcionim planom, koji je Vijeće ministara BiH usvojilo 22. decembra 2022. godine.
Akcioni plan navodi mjere kojima se provodi Paket energetske podrške ali i ključne reforme za napredovanje u energetskoj tranziciji.
Vremenski okvir za provođenje Paketa energetske podrške je april 2023. – april 2024., a vlasti BiH garantiraju da će planirani primatelji pravovremeno dobiti pomoć.
Evaluaciju provedenih aktivnosti Paketa energetske podrške provest će EU u prvom kvartalu 2024., što će poslužiti kao osnova za isplatu druge tranše Paketa energetske podrške od preostalih 10 posto.
"Kako BiH napreduje na putu ka EU, vlasti BiH morat će pokazati da imaju kapacitet da realiziraju značajna sredstva na koje će BiH imati pravo kao članica EU.
Način na koji BiH upravlja sredstvima Paketa energetske podrške bit će značajan pokazatelj za svaku pomoć koja će biti dostavljena direktno institucijama BiH u budućnosti", dodaju iz Delegacije.
Također naglašavaju kako će EU naknadno pratiti je li dogovorena metodologija raspodjele sredstava pravedno i transparentno provedena.
Planirani projekti
Iz Delegacije ističu da EU nastavlja pružati pomoć BiH s ciljem podrške političkim i ekonomskim reformama, kao i društveno-ekonomskom razvoju, pripremajući zemlju za prava i obaveze koje proizlaze iz članstva u EU.
U narednom razdoblju planirani su sljedeći projekti:
• Privatni sektor – za jačanje otpornosti MSP-a u BiH, EU4Transport, i EU4Energy za podršku energetske efikasnosti i održive energije, EU4Environment and Climate za poboljšanje efektivnog odgovora na utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse, Jačanje upravljanja rizikom od poplava, Podrška Upravi za indirektno oporezivanje BiH, Podrška Zavodima za statistiku u BiH, EU4Green Economy za podršku pravednoj energetskoj tranziciji i kružnoj ekonomiji – projekti vrijedni 62,5 miliona eura.
• Transport – Bosna i Hercegovina će nastaviti da uživa koristi od investicija koje se pružaju putem Okvirni sporazum o ulaganju u zapadni Balkan.
• Zapošljavanje - ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 postići će se olakšavanjem zapošljavanja i pristupa tržištu rada nakon pandemije, shemom Garancija za mlade, i podrškom u oblasti zdravlja i sigurnosti na radu.
• Civilna zaštita – opremanje timova za potragu i spašavanje u gradovima i Odjeljenja za seizmologiju u dva hidrometeorološka zavoda – 2 milijoa eura
• Civilno društvo i mediji – 7,6 miliona eura u okviru regionalne IPA III 2024/2025 za podršku civilnom društvu i medijima u brojnim oblastima
• Deminiranje - 10 miliona eura za razminiranje minski sumnjivih područja i nabavku opreme za upravljanje entitetskim upravama civilne zaštite (EU je najveću donator u ovoj oblasti i do sada je donirala 50 miliona eura)
• Pravosuđe/Borba protiv korupcije - 1 milion eura za unapređenje institucionalnih i rukovodnih kapaciteta Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije
• Unutarnji poslovi (Pomoć EU policiji BiH u borbi protiv transnacionalnog organiziranog/teškog kriminala – 10 miliona eura, nabavka hardvera i softvera za sistem elektronske razmjene podataka u BiH – 4,5 miliona eura, Obuka za IT stručnjake – 500.000 eura).
• Reforma javne uprave (EU nastavlja pružati podršku ovom sektoru kroz predstojeći projekt EU4Public Administration Reform s fokusom na planiranje i provođenje politika, reformu javne uprave, i podršku koordinaciji).
EU fondovi
Upitani za EU fondove i koliko se oni koriste i za što najviše, kažu kako je u proteklom desetljeću Delegacija EU u BiH implementirala oko 1.000 projekata, ukupne vrijednosti blizu milijardu eura u vidu grantova koji se dodjeljuju u okviru IPA-e.
U okviru Investicionog fonda za zapadni Balkan, koji se sada usmjerava kroz IPA III, EU je do sada finansirala 79 projekata u BiH u oblastima transporta, energetike, socijalne zaštite, i okoliša, ukupne vrijednosti više od milijardu eura u vidu grantova.
U okviru ovog instrumenta, EU je izdvojila 870 miliona eura bespovratnih sredstava samo za izgradnju Koridora Vc.
Međutim, dodaju iz Delegacije, Bosna i Hercegovina ima priliku da iskoristi još više sredstava EU.
Kao što je već spomenuto, u okviru IPA III, raspodjela sredstava se zasniva na relevantnosti politike i zrelosti predloženih projekata što stvara mogućnosti da Bosna i Hercegovina dobije veći dio raspoloživih sredstava.
S druge strane, ako Bosna i Hercegovina ne iskoristi ponuđene mogućnosti, ona će dobiti manji udio sredstava od nekih svojih susjeda.
"Zato je od presudne važnosti postojanje potpuno funkcionalnih institucija koje su u stanju da izrade zrele prijedloge projekata s jasnom opredijeljenošću za ključne reforme.
Vlasti u BiH moraju osigurati da značajne prilike koje pruža pomoć EU ne budu propuštene", zaključili su iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
