U prisustvu više hiljada antifašista iz Bosne i Hercegovine, regiona i evropskih zemalja, na Velikom polju na Igmanu obilježena je 80. godišnjica Igmanskog marša, jedne od najpoznatijih i najslavnijih epizoda iz perioda narodnooslobodilačke borbe.
Cvijeće na spomenik na Velikom polju položila je i delegacija Vlade Kantona Sarajevo u kojoj su bili ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Aleksandra Nikolić, ministrica rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica Ivana Prvulović, ministrica pravde i uprave Darja Softić Kadenić, ministar finansija Davor Čičić, ministar kulture i sporta Samir Avdić, ministar saobraćaja Adnan Šteta i ministar za boračka pitanja Omer Osmanović.
Historijska bitka
Obraćajući se prisutnima, ministar Osmanović istakao je da je teritorija Igmana predodređena da pamti, čuva historijske bitke i događaje, koji ostaju zapisani i danas kao simbol borbe za goli život.
- Prije 80 godina, u noći izmedu 27. i 28. januara po dubokom snijegu i velikoj hladnoći, kolona boraca 1. proleterske brigade, ali i žena i djece, nakon više od 18 sati pješačenja preko Igmana stigla je na slobodnu teritoriju Foče. Bilo je to pješačenje za slobodu, od okupatorskog obruča fašističke ideologije. Ono što su stekli tada, stavljeno je na test 50 godina kasnije, u podnožju ove iste planine, novi ljudi, žene i djeca borili su se za isto ono dostojanstvo, protiv iste fašističke ideologije, za jedan grad i istu domovinu. Bila je to borba za nove naraštaje, našu djecu i njihovu slobodu, koja, nadamo se neće biti ugrožena nikada više - rekao je ministar Osmanović.
Sa ovog historijski veoma značajnog mjesta poručio je da dugujemo neizmjernu zahvalu za sve što su naši borci učinili za našu domovinu, nesebično dajući sebe u borbama iz perioda narodnooslobodilačkog rata od 1941. do 1945, i onima iz odbrambenooslobodilačkog rata od 1992. do 1995. godine.
- Ono što je također naša dužnost i obaveza, jeste i njegovanje kulture sjećanja, prvenstveno kako naši potomci ne bi izgubili senzbilitet prema onima bez kojih naša današnja sloboda ne bi bila moguća. Potrebno je imati trajni podsjetnik na težinu slobode, u kojoj uživamo danas, istovremeno odavajući počast najhrabrijim sinovima ove države - poručio je ministar Osmanović.
Kako je potcrtao, najvažnija jeste borba protiv fašizma i vrijednost antifašistickog duha, koji mora biti naše usmjerenje i trajno opredjeljenje i u budućnosti.
Svjesni pošasti
- Nažalost, fašizmu svjedočimo i danas, u svim oblicima, i te pošasti moramo uvijek biti svjesni i na istu spremni da se odupremo. Neka ovaj današnji događaj podsjeti još jednom sve nas, ali i cijeli civilizirani svijet, da je duh antifašizma na ovim prostorima još prisutan, da živi i da je dovoljno jak da se suprotstavi svim prijetnjama. Antifašistički duh je potrebno i dalje čuvati i konstantno govoriti o važnosti borbe protiv fašizma, jer se radi o tekovini civilizacije i faktoru zajedničkog života”, zaključio je ministar Osmanović.
Igmanski marš je vojna operacija iz Drugog svjetskog rata, kada su borci Prve proleterske brigade iz opsade jakih njemačkih snaga na Romaniji krenuli u proboj prema Sarajevu. Njihov plan je bio da se domognu tada oslobođene Foče. Proboj je započeo 25. januara. Za dva dana su došli u Sarajevsko polje. Najteži dio je bio početak uspona na Igman.
Prelaz preko Igmana je izveden noću između 27. i 28. januara, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći. Taj marš je postao legendaran po 40 teško promrzlih boraca koji su prebačeni na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova tijela bez narkoze, saopćila je Služba za protokol i press Kanzona Sarajevo.
