Bilo je to početkom marta kada je istrošena bojeva glava rakete koja nosi kasetno punjenje pala pokraj kuće Jurija Dorošenka u istočnoj Ukrajini, nakon što je svoje smrtonosne bombe razasula na njegovo selo. "Granatirali su i to je palo na ulicu", rekao je Dorošenko. Ove vrste oružja čija je upotreba zabranjena međunarodnim konvencijama ruska je vojska koristila u više navrata otkako je napala Ukrajinu u februaru. Organizacije za ljudska prava osudile su njihovu upotrebu, a zapadni čelnici korištenje tog oružja u Ukrajini povezuju s mnoštvom optužbi za ratne zločine upućene Moskvi.
No, ruske snage nisu ispalile kasetno streljivo koje je palo pored kuće Jurija Dorošenka. Na temelju dokaza koje je provjerio The New York Times (NYT) tokom posjeta tom području, vrlo je vjerovatno da su ga lansirale ukrajinske snage, koje su pokušavale povratiti to područje od ruskih snaga.
Kako se navodi u izvještaju NYT-a, koji potpisuju Thomas Gibbons-Neff, šef kabulskog dopisništva ovog lista, ujedno i bivši pješadinac marinaca, te John Ismay, dopisnik iz Pentagona i bivši mornarički oficir specijaliziran za uklanjanje eksplozivnih ubojitih sredstava, niko nije poginuo u tom napadu u Husarivki, selu okruženom poljima pšenice i plinovodima, iako su najmanje dvije osobe poginule dok su ga ukrajinske snage granatirale veći dio mjeseca, ciljajući ruske snage.
Dok se rat približava ulasku u osmu sedmicu, obje strane su se uvelike oslanjale na artiljeriju i rakete kako bi potisnule jedna drugu. No, odluka Ukrajinaca da u svojem selu 'posiju' mnoštvo kasetnih bombi koje nasumce ubijaju nedužne ljude, otkriva njihovu stratešku kalkulaciju - to je ono što su trebali učiniti da ponovno zauzmu svoju zemlju, bez obzira na cijenu, navode autori.
Ukrajinske vojne vlasti bez komentara
Kasetna bomba - klasa oružja koja uključuje rakete, bombe, projektile, minobacače i artiljerijske granate - otvara se u zraku i izbacuje manje bombe na širokom području. Opasnost za civile ostaje velika sve dok stručnjaci ne lociraju i propisno zbrinu neeksplodirano streljivo.
Konvencija o kasetnom streljivu, koja je stupila na snagu 2010. godine, zabranjuje njihovu upotrebu zbog neselektivne štete koju mogu nanijeti civilima. Humanitarne organizacije su primijetile da 20 ili više posto protupješadijskog streljiva koje se prospe po tlu ne detonira pri udaru, ali kasnije može eksplodirati ako se s njime dođe u dodir ili rukuje. Sporazum je potpisalo više od 100 država, ali ne i Sjedinjene Države, Ukrajina i Rusija.
"Nije iznenađujuće, ali je definitivno zastrašujuće čuti da su se pojavili dokazi koji upućuju na to da je Ukrajina možda koristila kasetno streljivo u ovom trenutačnom sukobu", kaže Mary Wareham, direktorica aktivističkog odjela specijaliziranog za pitanja naoružanja u organizaciji Human Rights Watch. "Kasetno streljivo neprihvatljivo je oružje koje ubija i osakaćuje civile diljem Ukrajine".
Savjetnik ukrajinskih oružanih snaga i tamošnje Ministarstvo odbrane odbili su komentirati ove informacije, navodi NYT.
Ruske trupe zauzele su Husarivku od ukrajinskih jedinica već u prvih nekoliko dana marta, zauzevši objekte na rubu mjesta i u blizini centra. Artiljerijska raketa Uragan kalibra 220 milimetara, koja je pala blizu Dorošenkove kuće, ispaljena iz lansera postavljenog na kamion kilometrima daleko, udarila je 6. ili 7. marta, rekao je Dorošenko, inače neformalni čelnik toga mjesta. Do tog trenutka, selo je bilo pod ruskom kontrolom.
Tokom posjeta Dorošenkovom imanju i ulici u četvrtak, novinari NYT-a vidjeli su velike dijelove rakete koja je razasula kasetno streljivo, što potvrđuje koja je vrsta oružja ispaljena. Pala je u blizini improviziranog sjedišta ruske vojske na susjednoj farmi, kažu mještani, što znači da su ruske snage gotovo sigurno bile meta.
Tokom okupacije, ukrajinske snage su neprestano granatirale tamošnje ruske trupe, a najmanje dvije iste vrste kasetnog streljiva pronađene su u polju kod Dorošenkove kuće, samo nekoliko stotina metara dalje od ruskog štaba. Rakete su pale oko malog niza desetak prizemnica, koje odjeljuju mali vrtovi.
Kako su se rakete približavale farmi, njihove su se bojeve glave - koje su vjerovatno nosile svaka po 30 protupješadijskih bombi - odvojile od čvrstih raketnih motora, otvorile se i izbacile svoj smrtonosni teret po susjedstvu. Svaka od manjih bombi sadrži otprilike 0,3 kilograma eksploziva TNT, gotovo dvostruko više od standardne ručne bombe.
Čini se da se kod napada na farmu u Husarivki radi o prvoj upotrebi kasetnog streljiva od strane ukrajinskih trupa od početka ruske invazije 24. februara. Godine 2015. ukrajinske snage koristile su kasetno streljivo tokom prvih mjeseci rata protiv proruskih separatista na istoku zemlje. Kad su Dorošenka novinari pitali da komentira vjerovatnost da je ukrajinska, a ne ruska vojska, granatirala njegovo selo kasetnim bombama, 58-godišnjak je djelovao ravnodušno. "Ne znam", rekao je. "Glavna stvar je da se nakon raketiranja tim oružjem svi izvuku živi".
Opasnost koju predstavljaju manje neeksplodirane bombe spriječila je novinare NYT-a da pomno ispitaju sve što je na selo palo. Iz daljine su vizualno uspjeli potvrditi da su dva od tri ostatka rakete kasetno streljivo Uragan, koje iza 'nosa' rakete ima dugačak metalni skelet koji drži bombe na okupu u svom okviru tokom leta. Dana 8. aprila, NYT je potvrdio da su sličnu vrstu rakete Uragan, napunjenu nagaznim minama protiv motoriziranih snaga, ispalile ruske trupe u napadu na grad Bezruki, zapravo predgrađe Harkova.
Mučne priče o gubitku
Već je mnogo rečeno o ruskom granatiranju ukrajinskih gradova - čestu artiljerijsku baražnu vatru kojom ranjavaju i ubijaju stanovnike, a one koji ostaju na gađanim područjima primoravaju da zaklon pronađu u podrumima ili skloništima. Opasnost za civile nije ništa drugačija pred cijevima ukrajinske artiljerije jer njihove snage očajnički pokušavaju ponovno preuzeti dijelove zemlje koji su pali pod rusku kontrolu.
Ljubov Dvorecka izgubila je supruga Oleksandra tokom ukrajinskog granatiranja Husarivke krajem marta, samo nekoliko dana prije nego što su se ruske snage povukle odande. "Jedni pucaju ovako, drugi na drugi način", ispričala je ova 62-godišnjakinja. "Bože moj, sve grmi. Dana 10. marta govorilo se da je pola stanovništva Husarivke otišlo u Čepelivku. Bilo je spakiraj se i odlazi jer će biti gore. A onda sam i otišla".
Ljubov Dvorecka je pobjegla, a njezin suprug Oleksandr ostao je čuvati njihovu stoku. Kasnije su joj stanovnici rekli da je Oleksandr ozlijeđen u minobacačkom napadu 22. marta te da je najvjerovatnije preminuo idući dan. "Našli su ga mrtvog u kući 23. marta, a 24. jedva su me mogli dobiti na telefon da me obavijeste", rekla je. "Baš kakav je bio, u istoj odjeći, pokopan je na neljudski način, poput životinje". Drugi muškarac, Volodimir Strokov, ubijen je tokom granatiranja 22. marta, kako kažu mještani.
Prije rata Husarivka je imala nešto više od 1.000 stanovnika. Sada se njihov broj smanjio na oko 400, nakon što su stotine spakirali što su mogli i otišli. Ukrajinske snage vratile su selo pod svoju kontrolu oko 26. marta. Ovo selo, koje se nalazi oko pet kilometara od crte bojišnice u blizini istočnog grada Izjuma, svakodnevno napada ruska artiljerija i avioni, navode stanovnici.
Kroz suze je Ljubov Dvorecka pokazala gdje su susjedi pokopali njenog supruga, u uzdignutom zemljanom grobu u dvorištu, obilježenom drvenim križem kućne izrade. "Nikad nisam mislila da će se to dogoditi na ovaj način", povikala je. “Nikad mi nije padalo na pamet da ću u starosti ostati sama".
