Crna Gora i Sjeverna Makedonija prešle su prag “demokratija s nedostatkom” u ovogodišnjem Indeksu demokracije 2021. koji je objavio Economist Intelligence Unit. I Srbija i Albanija ostale su u ovoj kategoriji, dok je Bosna i Hercegovina ostala u kategoriji hibridnih režima. Sve zemlje dobile su nešto bolje ocjene nego prošle godine u istraživanju britanskog magazina The Economist, prenosi portal European Western Balkans.
Ovaj Indeks mjeri stanje demokratije na temelju izbornog procesa i pluralizma, funkcioniranja vlasti, političkog sudjelovanja, političke kulture i građanskih sloboda. Promatrane zemlje se zatim svrstavaju u četiri kategorije: puna demokratija, manjkava demokratija, hibridni režim ili autoritarni režim.
U 2019. samo je Srbija kategorizirana kao manjkava demokratija. Sada joj se pridružuju Albanija, koja je taj status postigla prošle godine, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Bosna i Hercegovina je još uvijek daleko od ovog statusa, dok Kosovo nije uključeno na ljestvici.
Prema Indeksu, Crna Gora je zabilježila poboljšanja u kategorijama funkcioniranja vlasti i političkog sudjelovanja.
“Parlamentarni izbori održani u augustu 2020. doveli su do poraza Demokratske partije socijalista (DPS), koja je monopolizirala političku vlast u zemlji tokom prethodna tri desetljeća. Nova vlada, na čelu sa Za budućnost Crne Gore, posvećena je iskorijenjivanju široko rasprostranjene korupcije, koja je cvjetala pod DPS-om, i reformi državnih institucija, te je poduzela korake za poboljšanje odgovornosti vlade. Međutim, suočava se sa znatnim preprekama, s obzirom na ukorijenjen utjecaj DPS-a u državnim institucijama i političku polarizaciju”, navodi se u Indexu, koji je završen prije najnovijih političkih dešavanja u Crnoj Gori.
Sjeverna Makedonija zabilježila je “skromna poboljšanja u funkcioniranju vlade”.
“U oktobru 2021. u zemlji su održani konkurentni općinski izbori. Odgovarajući na poraz svoje stranke na izborima, premijer i čelnik vladajuće stranke Zoran Zaev poručio je da će preuzeti odgovornost i odstupiti s obje svoje funkcije. Povjerenje u političke stranke, koje je i dalje užasno nisko, neznatno se poboljšalo u 2021. u odnosu na 2020. prema Balkanskom barometru”, stoji u Indexu.
Na ljestvici od 1 do 10 Srbija je postigla 6,36 (+0,14 bodova u odnosu na 2020.), a slijede Albanija sa 6,11 (+0,03), Sjeverna Makedonija sa 6,03 (+0,14) i Crna Gora sa 6,02 (+0,25). Bosna i Hercegovina je osvojila 5,04 boda, što je također napredak u odnosu na 2020. godinu kada je zabilježila 4,84.
Globalno, Srbija je na 63. mjestu po demokratiji. Albanija je na 68. mjestu, Sjeverna Makedonija na 73., odmah slijedi Crna Gora na 74., dok je Bosna i Hercegovina podijelila 95. mjesto.
Utjecaj pandemije koronavirusa nastavio se osjećati i 2021., ali je razina povjerenja u vladu skromno porasla u nekoliko zemalja zapadnog Balkana, pokazuju podaci Balkanskog barometra, godišnjeg istraživanja poslovnog raspoloženja i javnog mnijenja u šest balkanskih država. . To je bilo unatoč tome što su mnoge vlade produžile provedbu vanrednih ovlasti i ograničenja slobode kretanja za dio godine”, stoji u Indexu.
Prosječna globalna ocjena u Indeksu demokratije za 2021. pala je sa 5,37 u 2020. na 5,28, što predstavlja veći pad na godišnjoj razini nego prethodne godine i postavljanje još jednog lošeg rekorda za najgori globalni rezultat otkako je indeks prvi put objavljen 2006. godine
