Čini se da odrasli ljudi koji unose dovoljnu količinu tekućine i paze da ne ostanu žedni žive duže i razvijaju manje hroničnih bolesti, saznaje se iz istraživanja američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) objavljene u časopisu eBioMedicine. Doktori su tokom 30 godina pratili 11.255 ljudi i analizirali vezu između razine natrija u krvi, koja raste ako se smanji unos tekućine, i raznih zdravstvenih indikatora.
Srednje vrijednosti
Utvrdili su da su odrasle osobe s povišenom razinom natrija sklonije razvijanju hroničnih stanja. I pokazuju znakove uznapredovalog biološkog starenja u odnosu na odrasle osobe koje imaju srednje vrijednosti natrija u krvi. Također, odrasli s povećanom razinom natrija su pod povećanim rizikom da umru ranije.
"Rezultati istraživanja nas navode na zaključak da dovoljan unos tekućine usporava starenje. I produženje život bez bolesti", rekla je Natalia Dmitrieva, autorica studije i naučnica u Laboratoriju za kardiovaskularnu regenerativnu medicinu na Institutu za srce, pluća i krv (NHLBI), koji je dio NIH-a.
U ovom istraživanju su se koristili podaci o zdravstvenom stanju ljudi u 50-im godinama. Te kada su bili stari između 70 i 90 godina. Sveukupno je bilo pet ljekarskih posjeta. Svaka osoba je bila dva puta pregledana u dobi od 50-ak godina. Ostala tri pregleda su obavljena u poodmakloj dobi. Istraživanjem nisu bile obuhvaćene osobe koje su već imale visoke razine natrija ili neka ozbiljna stanja, poput pretilosti.
Imunološki sistem
Kako bi ustanovili na koji način razine natrija utječu na starenje, naučnici su se rukovodili s 15 markera za zdravlje, uključujući sistolički krvni pritisak, holesterol i razinu šećera u krvi. To im je dalo uvid u funkcioniranje kardiovaskularnog, respiratornog, metaboličkog, bubrežnog. I imunološkog sistema svake praćene osobe. U obzir su uzeti faktori poput starosne dobi, rase, biološkog spola, pušenja i povišenog krvnog pritiska.
Normalna razina natrija u krvi iznosi između 135 i 146 miliekvivalenta na litru (mEq/L). Odrasli s razinom iznad 142mEq/L imaju za 64 posto veći rizik od razvijanja kroničnih bolesti poput zastoja srca, moždanog udara, dijabetesa, oštećenja perifernih arterija, pluća i demencije.
