Prema izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH koji je jučer stupio na snagu vrijednost roba i usluga koje se mogu nabaviti bez javnog nadmetanja povećana je sa 6.000 na 10.000 maraka.
Državni direktori mogu sklapati direktne sporazume vrijednosti do 10.000 KM
Drugim riječima, umjesto dosadašnjih 6.000 KM, čelni ljudi javnih ustanova i institucija ubuduće mogu prema sopstvenom nahođenju i ličnim simpatijama birati „najpovoljnije“ ponuđače i sklapati direktne sporazume za nabavku roba i usluga vrijednih do 10.000 KM, piše CAPITAL.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH smatra da su izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama donijele određena poboljšanja. Ali i da pojedine izmjene predstavljaju lošija rješenja u odnosu na dosadašnja.
„Uprkos određenim unapređenjima koje donose izmjene i dopune ZJN, a koje se prevashodno odnose na segment sukoba interesa, koluzije i transparentnosti, neki od ključnih mehanizama za prevenciju i borbu protiv korupcije nisu našli svoje mjesto u ovom propisu“, kaže Ožegović.
Prema njegovim riječima, i dalje nisu unaprijeđeni mehanizmi sankcionisanja prekršilaca zakona. Kako u domenu prekršajne, tako i krivične odgovornosti.
„Nisu proširene mogućnosti zaštite javnog interesa od strane nadležnih organa. Nisu otklonjeni politički uticaji na imenovanja i rad članova Kancelarije za razmatranje žalbi. A dalji razvoj sistema e-nabavki i prateća transparentnost, izmjenama zakona su prolongirani za još godinu dana“, precizira Ožegović.
Ostavljen veći prostor za korupciju
Također, ističe on dalje, prag za direktni sporazum je povećan sa 6.000 na 10.000 KM. Što ostavlja znatno veći prostor za korupciju i izvlačenje javnog novca. Državni direktori to mogu uraditi preko privilegovanih firmi i to bez ikakve konkurencije.
„Dakle, svaki ugovorni organ će moći za određene robe, radove ili usluge bez javnog nadmetanja birati ponuđače prema sopstvenom nahođenju. I to po uvećanoj vrijednosti od po 10.000 KM. Ono što je možda posebno zabrinjavajuće jeste da se u praksi pokazalo da se „cijepanje nabavki“, odnosno nedozvoljeno dijeljenje predmeta nabavke sa namjerom izbjegavanja odgovarajućeg postupka vrši upravo putem direktnih sporazuma. Zaobilazeći konkurenciju i pri većim procijenjenim vrijednostima od ovog praga. Na način da se umjesto konkurentskog, otvorenog ili nekog drugog postupka za jedan predmet nabavke, zaključi više direktnih sporazuma upravo za taj predmet“, kaže Ožegović.
Podsjećamo, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH usvojen je krajem augusta ove godine. Zakon je više od četiri godine proveo u proceduri, a početak njegove primjene krenuo je danas.
Interesantno je da je izmjena vrijednosnog razreda sa 6.000 na 10.000 KM za direktni sporazum ubačena u amandmanskoj fazi.
